Silovite eksplozije u Odesi. Zelenski rekao što će ako Putin ne dođe u Tursku
U PONOĆ je istekao ultimatum Europske unije Putinu i Rusiji da pristane na 30-dnevno primirje ili slijede znatno veće sankcije. Putin je u nedjelju predložio pregovore između Ukrajine i Rusije, koji bi se trebali održati u četvrtak u Istanbulu.
Ključni događaji:
- Ukrajina: Rusi premještaju snage, spremaju se na veliku ofenzivu, a ne mirovne pregovore
- Snažne eksplozije u Odesi
- Trumpov izaslanik za Ukrajinu: Ako Putin dođe u Tursku, dolazi i Trump
- Zelenski: Napravit ću sve da dođe do pregovora s Putinom u Turskoj. Ako ne dođe, očekujem oštre zapadne sankcije
- Njemačka nakon isteka ultimatuma: Ne bude li pomaka u pregovorima, slijede nove sankcije Rusiji
- Kremlj kaže da priprema delegaciju za pregovore u Turskoj. Odbija reći dolazi li Putin
- Trumpov čovjek: Dali smo ultimatum i Putinu i Zelenskom - pregovori ili odlazimo
- U ponoć istekao ultimatum EU-a Rusiji i Putinu
- Zelenski: Bit ću u Turskoj, nadam se da će doći i Trump i Putin. Trumpova ideja o dolasku na pregovore je odlična
- Trump: Možda dođem na sastanak Putin-Zelenski u Istanbul, iz toga mogu proizaći dobre stvari
I dok Ukrajina traži hitno i bezuvjetno 30-dnevno primirje kao uvjet za početak šireg mirovnog procesa, Rusija nastavlja s napadima diljem bojišta i pokreće nove ofenzive, piše Financial Times.
Predsjednik Volodimir Zelenski danas je rekao da je Kijev spreman na trenutačno primirje još otkako su ga Sjedinjene Američke Države prvi put predložile prije više od dva mjeseca. No, prema njegovim riječima, Rusija je nastavila s invazijom – s napadima stotinama projektila i dronova, te novim ofenzivama duž cijele crte bojišta.
"Za nas je hitno primirje nužan preduvjet. Ako Putin pristane, nakon toga bismo mogli početi pregovore na nižoj razini, s fokusom na praktične mehanizme, sigurnosna jamstva i širi okvir za deeskalaciju", rekao je Zelenski.
Ukrajinska analitička skupina Deep State, bliska ministarstvu obrane, izvijestila je da su ruske snage ovog tjedna zauzele dodatni teritorij u istočnoj Doneckoj oblasti, posebno oko gradova Pokrovska i Torecka, koje se smatra ključnim točkama sukoba.
Izvori iz ukrajinske vojne obavještajne službe rekli su za Financial Times da Rusija "očito priprema širu ofenzivu", prebacujući snage na najkritičnije točke bojišta. Umjesto signala o spremnosti za mir, ti pokreti, kažu, ukazuju na pokušaj jačanja pritiska na više dijelova bojišnice istovremeno.
U ukrajinskom lučkom gradu Odesi odjeknule su silovite eksplozije.
Za područje cijele Ukrajine oglašena je opasnost na zračne udare. Šire se još uvijek nepotvrđene informacije o udaru balističkim projektilom na Odesu.
Američki predsjednik Donald Trump je prilikom govora u Saudijskoj Arabiji potvrdio je da će ministar vanjskih poslova SAD-a Marco Rubio sudjelovati na pregovorima Rusije i Ukrajine u Istanbulu u četvrtak
Trump nije naveo imena ostalih američkih predstavnika, već je samo rekao da će "doći i drugi". Ranije je objavljeno da će u Tursku otputovati Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Keith Kellogg.
Tri godine nakon što je preuzela kontrolu nad Mariupoljem nakon brutalne 86-dnevne opsade, Rusija koristi suptilniju moć kako bi zadržala svoj utjecaj nad ukrajinskim lučkim gradom: influencere na društvenim mrežama.
>> Opširnije
Ukrajinske snage za specijalne operacije (SOF) objavile su da su pomoću borbenih dronova uništile ruski raketni sustav Buk-M3 i višecijevni raketni sustav Uragan-1, priopćila je ukrajinska vojska.
>> Opširnije
Najmanje tri osobe poginule su danas u ruskom napadu navođenim bombama na ukrajinsku Harkivsku oblast, rekao je lokalni dužnosnik.
Dodatne informacije zasad nisu poznate, javlja Reuters.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je da Rusija očekuje izravni kontakt između ruskih i ukrajinskih izaslanstava na pregovorima u Istanbulu 15. svibnja, javlja ruska državna novinska agencija TASS.
Rjabkov je ranije izjavio da je Rusija spremna za ozbiljne pregovore o Ukrajini, ali da Moskva sumnja u spremnost Kijeva na dogovor.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha pozvao je Brazil da iskoristi svoj utjecaj i pomogne uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Putina da sudjeluje na ovogodišnjem sastanku u Istanbulu, te da podrži ukrajinski prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre.
"Ponovno sam potvrdio spremnost predsjednika Zelenskog da se sastane s Putinom u Turskoj i pozvao Brazil da iskoristi svoj autoritet u dijalogu s Rusijom kako bi se omogućio ovaj izravan susret na najvišoj razini", objavio je Sibiha na platformi X nakon razgovora s brazilskim ministrom vanjskih poslova Maurom Vieirom.
Posebni izaslanik američkog predsjednika Donald Trumpa za Ukrajinu, umirovljeni general Keith Kellogg, izjavio je da Sjedinjene Američke Države nadaju dolasku Vladimira Putina na pregovore u Istanbul. Ako se to dogodi, rekao je, doći će i sam predsjednik Trump.
"Želimo postići sveobuhvatni prekid vatre u Ukrajini, a tek onda otvoriti pitanja teritorija", rekao je Kellogg u razgovoru za Fox Business.
Američki mediji ranije su objavili da Trumpova odluka o dolasku u Istanbul ovisi o tome hoće li se Putin pojaviti na pregovorima. Trumpova administracija je ranije danas potvrdila da će poslati Kellogga i Stevea Witkoffa u Tursku kako bi predstavljali SAD na potencijalnim pregovorima između Rusije i Ukrajine.
Visoki američki dužnosnik danas je rekao da Washington ne očekuje objavu planova Moskve do četvrtka rano ujutro. Trump je jučer rekao da će odletjeti u Istanbul na sastanak ako bude potrebe. Američki predsjednik je ovaj tjedan na Bliskom istoku radi sastanaka s dužnosnicima Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara.
Američki dužnosnici pozvali su Zelenskog tijekom vikenda da pristane na susret s Putinom u Istanbulu i da javno objavi svoje planove kako bi otvoreno pokazao svoje namjere za mirovne pregovore s Moskvom.
Američki dužnosnici nadaju se da će Rusija pristati na sveobuhvatno 30-dnevno primirje na kopnu, u zraku, na moru i u područjima kritične infrastrukture, rekao je visoki američki dužnosnik, dodajući da je Kijev već pristao poštovati takav sporazum. Prekid vatre podržavaju i Europljani, rekao je dužnosnik.
Ako Rusija ne pristane na primirje, Europska unija nametnut će dodatne sankcije Moskvi, rekli su Reutersu visoki američki dužnosnik i još jedan visoki europski dužnosnik. Paket sankcija bio bi usmjeren na tzv. rusku "flotu u sjeni", rekao je europski dužnosnik.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će učiniti sve kako bi se ovog tjedna održao najavljeni sastanak s Vladimirom Putinom. "Ako Putin nije spreman doći u Ankaru, Erdogan i ja smo spremni odletjeti u Istanbul. Učinit ćemo sve da do tog sastanka dođe", rekao je Zelenski.
"Nitko osim mene ne može pregovarati s Putinom. To su moje dužnosti", rekao je, pa dodao: "Ako ne bude sastanka s Putinom, neće biti ni rezultata. Sve je već otišlo predaleko".
"Putin se boji izravnih pregovora sa mnom", ustvrdio je Zelenski, pa dodao: "Ako Putin ne dođe i nastavi igrati igre, to je konačan dokaz da ne želi zaustaviti rat"..
Zelenski je rekao da, ako pregovori propadnu, očekuje "oštre sankcije" Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije jer bi to pokazalo da Rusija nije spremna za diplomaciju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je pozvao Donalda Trumpa na sastanak s Vladimirom Putinom u Istanbulu, no američki predsjednik još nije potvrdio hoće li doći.
Zelenski bi se u četvrtak trebao sastati s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom u Ankari, a ako Putin dođe, spreman je otputovati u Istanbul na izravne mirovne pregovore s ruskim predsjednikom.
Kremlj zasad ne otkriva tko će predstavljati Rusiju na tim potencijalnim pregovorima. Glasnogovornik Dmitrij Peskov odbio je dati odgovor na to pitanje.
Više od polovine ruske proizvodnje nafte do 2030. potjecat će iz teško pridobivih rezervi, a opsežan razvoj tih prirodnih resursa zahtijevat će prilagodbu poreznog režima te državnu potporu za relevantne tehnologije, izjavio je izvršni direktor Gazprom Nefta Aleksandr Djukov.
>> Opširnije
Poljska planira uvesti sankcije čelniku bosanskih Srba Miloradu Dodiku i ta mjera je u pripremi, no još nije stupila na snagu, potvrdili su danas iz poljskog veleposlanstva u Sarajevu.
>> Opširnije
Rok koji je Njemačka zadala Rusiji, kojim je tražila da bezuvjetno pristane na 30-dnevno primirje s Ukrajinom, istekao je sinoć u ponoć, ali odgovora iz Moskve nije bilo.
Umjesto toga, Kremlj je poručio da su “ultimatumi neprihvatljivi” i ocijenio da to “nije prikladan način komunikacije s Rusijom”. Izjavu je dao glasnogovornik Dmitrij Peskov, ne ulazeći u to hoće li Putin prihvatiti poziv na izravne pregovore s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim u Turskoj ovog četvrtka.
Danas je njemački kancelar Friedrich Merz odgovorio Kremlju. Na konferenciji za medije s grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom, Merz je rekao da Europska unija priprema strože sankcije Rusiji ako do kraja tjedna ne dođe do napretka u pregovorima.
“Razmatramo dodatne mjere, posebno u energetskom sektoru i na financijskim tržištima”, rekao je. Njegova izjava dolazi u trenutku kad SAD, EU i drugi pokušavaju iskoristiti potencijalni susret Putina i Zelenskog u Istanbulu kao priliku za prekid vatre.
Merz je pritom snažno podržao Ukrajinu i istaknuo da Njemačka neće prihvatiti nikakve ustupke koji idu na štetu Kijeva. “Dodatni pritisak na Ukrajinu da popušta više jednostavno više nije prihvatljiv”, rekao je, pa dodao: “Ovaj rat mora prestati. I zato pomažemo.”
Kazao je i da će, ako bude potrebno, Njemačka nastaviti s vojnom potporom Ukrajini još godinama.
>> Opširnije
Dvojica izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Keith Kellogg, putuju u Istanbul na predložene pregovore između Rusije i Ukrajine, doznaje Reuters od izvora upoznatih s planovima.
Još nije poznato hoće li im se i Trump pridružiti, no ranije danas rekao je da tu mogućnost ne isključuje.
Kina i Brazil izrazili su nadu da bi izravni pregovori između Ukrajine i Rusije mogli započeti što prije, javlja Reuters. U zajedničkoj izjavi dvije zemlje stoji i da pozdravljaju Putinovu ponudu za otvaranje pregovora. Obje zemlje članice su skupine BRICS, kojoj pripada i Rusija.
Još nije donesena službena odluka o Trumpovu odlasku u Tursku, javlja Bloomberg.
Nagrađivanje agresora prepuštanjem osvojenog teritorija bio bi "zastrašujući presedan", koji bi imao negativne posljedice za globalno upravljanje, rekao je premijer Andrej Plenković na skupu u Kopenhagenu, kojim je dominirala tema rata u Ukrajini.
>> Opširnije
Predsjednik Odbora za obranu ruske Dume Andrej Kartapolov poručio je da Volodimir Zelenski "nema ni moć ni položaj za ultimatume" te da "nije u poziciji postavljati uvjete, nego bi trebao pristati na pregovore".
"Ruska delegacija priprema se za pregovore u Turskoj. Objavit ćemo tko će predstavljati Rusiju na tim pregovorima kada to predsjednik Putin bude smatrao prikladnim", objavio je Kremlj.
Kremlj je odbio dodatno komentirati prijedlog Volodimira Zelenskog da i Putin osobno sudjeluje u razgovorima u Turskoj.
Papa Lav XIV. planira posjetiti Ukrajinu, piše La Repubblica Prema navodima tog talijanskog lista, Papa planira posjetiti Tursku, Ukrajinu, Portugal i Peru u sklopu svojih prvih međunarodnih putovanja.
SAD predlaže demilitariziranu zonu širine 30 kilometara između ukrajinskih i ruskih snaga. Koliko bi to bilo realno - i tko bi to trebao nadzirati?
>> Opširnije
Putinov poziv na razgovore u Istanbulu prvenstveno ima za cilj signalizirati SAD-u da je Rusija spremna za nastavak pregovora, ocenjuju ukrajinski analitičari. Pokušava li Putin na taj način namamiti Ukrajinu u zamku?
>> Opširnije
Europska unija mogla bi uvesti carine i kontrolu kapitala prema Rusiji ako Mađarska odluči blokirati produljenje ekonomskih sankcija protiv Moskve, objavio je Financial Times 13. svibnja, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate s raspravama.
Ova informacija dolazi u trenutku kada su europski saveznici Ukrajine signalizirali da su spremni dodatno pojačati pritisak na Rusiju sankcijama, ako Moskva uskoro ne pristane na prekid vatre.
Prema navodima pet europskih dužnosnika koji su govorili za FT, Europska komisija je obavijestila države članice da bi se znatan dio postojećih sankcija, uključujući i 200 milijardi eura (222 milijarde dolara) ruske državne imovine koja je trenutačno zamrznuta, mogao prebaciti na drugu pravnu osnovu – čime bi se zaobišao mogući mađarski veto.
Mađarski premijer Viktor Orbán, jedan od najproruski orijentiranih čelnika u Europskoj uniji, višekratno je ometao donošenje sankcija protiv Moskve te je prijetio da će blokirati produljenje ekonomskih ograničenja, uključujući zabrane uvoza i ograničenja cijena u sektorima poput energetike.
Dio postojećih sankcija istječe krajem srpnja i za njihovo produljenje potrebna je jednoglasna odluka svih 27 članica EU-a.
Zbog toga Bruxelles razmatra alternativne pravne i političke manevre kojima bi se mogao zaobići mađarski veto, uključujući donošenje odluka o sankcijama temeljem kvalificirane većine, a ne jednoglasno. Prema riječima dužnosnika, Europska komisija je posljednjih tjedana razmatrala i uvođenje kontrole kapitala kojom bi se zaustavio dotok novca u Rusiju, kao i trgovinske mjere poput carina.
Europska unija mjesecima traži rješenja kako bi spriječila Mađarsku da zaustavi produljenje sankcija. Prema pisanju Radija Slobodna Europa (RFE/RL), među opcijama koje su na stolu nalazi se i mogućnost da se sankcije ostave na snazi bez formalnog produljenja, koristeći pravne rupe.
RFE/RL također navodi da Bruxelles razmatra i opciju da se ne ide u formalno usvajanje novog, 17. paketa sankcija, već da se s Mađarskom pokuša postići politička trgovina u zamjenu za njezinu potporu nastavku postojećih mjera.
Njemačka je prethodno upozorila da će, ako Rusija ne pristane na prekid vatre do kraja 12. svibnja, zajedno s europskim partnerima uvesti nove sankcije Moskvi. Prema navodima jednog dužnosnika EU-a koji je razgovarao za Kyiv Independent, Bruxelles 14. svibnja planira predstaviti novi krug sankcija.
Finska, Poljska, Latvija, Estonija i Litva, zemlje koje graniče s Rusijom, pokrenule su korake za povlačenje iz Ottawske konvencije.
>> Opširnije
Kijev dosad nije primio "nikakav odgovor ili potvrdu" od Rusije da će Putin doći u Istanbul, no "važno je potvrditi da je Zelenski spreman" za odlazak u najveći turski grad, rekao je Jermak tijekom panela s bivšim tajnikom NATO-a Andersom Foghom Rasmussenom.
>> Opširnije
Jedva prepoznatljiv Sergej Surovikin, koji je smijenjen s mjesta zapovjednika ruskih zračnih snaga zbog veza s Wagner grupom, ponovno se pojavio, ovaj put u Alžiru, gdje navodno djeluje kao neslužbeni izaslanik Kremlja, piše Kyiv Post.
>> Opširnije
Zbog svakodnevnih ruskih napada raketama i dronovima na ukrajinske gradove i vojne baze Ukrajina hitno treba svaki projektil zemlja-zrak koji može dobiti. Među najnovijim rješenjima je i sustav Raven, neobični hibridni protuzračni sustav koji spaja kamione i rakete iz starih borbenih zrakoplova.
>> Opširnije
Najmanje dvije osobe su poginule, a sedam ih je ozlijeđeno u ruskim napadima na Ukrajinu tijekom protekla 24 sata, objavile su regionalne vlasti.
Prema podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, ukrajinska protuzračna obrana tijekom noći srušila je svih 10 dronova koje je lansirala Rusija. Napadi su izvedeni unatoč pozivu Ukrajine i njezinih partnera na bezuvjetno 30-dnevno primirje, koje je trebalo započeti 12. svibnja.
U Donjeckoj oblasti jedna je osoba poginula u napadu na selo Zoria, dok su još dvije osobe ozlijeđene u selima Dorozhnje i Svitle, izvijestio je guverner Vadim Filaškin.
U Sumskoj oblasti ruski dron napao je vozilo u kojem su bili radnici elektrodistribucije u zajednici Sumi. Tom prilikom poginuo je vozač, objavila je lokalna vojna uprava.
U Hersonskoj oblasti Rusija je jučer gađala 34 naselja, uključujući i sam grad Herson. Prema riječima guvernera Oleksandra Prokudina, ranjene su dvije osobe, među kojima i jedno dijete.
U Harkivskoj oblasti ruske snage napale su selo Kindrašivka, pri čemu je ozlijeđen 62-godišnji muškarac. U selu Ruski Tiški ozlijeđen je 51-godišnjak, izvijestio je guverner Oleh Sinjehubov.
U Zaporiškoj oblasti ruski dron pogodio je automobil i ozlijedio 72-godišnjeg muškarca, priopćila je lokalna vojna administracija.
"Zelenski se u Istanbulu neće sastati ni s kim iz Rusije osim s Putinom", rekao je Mihajlo Podoljak, savjetnik predsjednika Zelenskog.
Europski čelnici spremni su pričekati mogući sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Turskoj prije nego što izvrše pritisak na Sjedinjene Američke Države da uvedu nove sankcije Moskvi, rekli su upućeni izvori.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump izdao je ultimatum Moskvi i Kijevu: ili će ubrzo doći do napretka u mirovnim pregovorima, ili će se Sjedinjene Američke Države povući iz procesa - to je u intervjuu za Breitbart News izjavio njegov posebni izaslanik Steve Witkoff.
>> Opširnije
"Nadamo se da ćemo uskoro uspjeti organizirati mirovni summit između Zelenskog i Putina. Mislim da Rusi žele mirno rješenje i da obje strane pokušavaju razumjeti što to rješenje podrazumijeva. Predsjednik Trump i mi smatramo da je ovo glupi rat i da bez izborne korupcije do njega ne bi ni došlo", rekao je Steve Witkoff, američki izaslanik za Bliski istok zadužen za pregovore o okončanju rata u Ukrajini.
Diplomatski proces vezan za primirje naglo se ubrzao tijekom proteklog vikenda. Niz događaja doveo je do početka izravnih pregovora između Kijeva i Moskve, što je malo tko očekivao prije tjedan ili dva.
>> Opširnije
Nove satelitske snimke pokazale su značajnu rusku vojnu aktivnost u blizini istočne granice Finske.
>> Opširnije
Rusija je tijekom noći napala Ukrajinu dronovima i vođenim bombama. Nakon ponoći dronovima je gađala Mikolajivsku, Kirovehradsku, Vinicku i Odesku oblast, izvijestilo je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo. Također su lansirane vođene bombe tipa KAB na sjeveroistočnu Sumsku oblast.
Glavni europski saveznici Ukrajine pozvali su Rusiju na bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre i zaprijetili novim sankcijama, stoji u zajedničkoj izjavi objavljenoj 12. svibnja. Ministri vanjskih poslova Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske i Velike Britanije, uz visoku predstavnicu EU-a Kaju Kallas, sastali su se u Londonu na skupu Wemair+, koji se bavi pitanjima euroatlantske sigurnosti i ruskom agresijom na Ukrajinu.
„Zajedno s Ukrajinom pozivamo na trenutačni, potpuni i bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre kako bi se otvorio prostor za razgovore o pravednom, sveobuhvatnom i trajnom miru“, poručili su dužnosnici nakon sastanka.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha obratio se sudionicima videovezom i potvrdio da ruske snage nisu poštovale primirje koje je trebalo stupiti na snagu 12. svibnja. Ukrajina i njezini ključni saveznici još su 10. svibnja upozorili Moskvu da će ako odbije prekid vatre, uvesti još strože sankcije.
Udar na ruske prihode i energetiku
Ministri su u izjavi naveli konkretne mjere koje planiraju poduzeti.
„Dogovorili smo se o snažnijim koracima kojima ćemo dodatno ograničiti ruske mogućnosti za vođenje rata – smanjit ćemo prihode Kremlja, spriječiti djelovanje njihove 'flote iz sjene', dodatno postrožiti cjenovni limit za naftu i nastaviti snižavati uvoz ruske energije“, stoji u izjavi.
Dodali su da ruska državna imovina ostaje blokirana sve dok Moskva ne obustavi agresiju i ne nadoknadi štetu koju je prouzročila. Osim ekonomskih mjera, saveznici su ponovili da će nastaviti jačati ukrajinsku vojsku, pružati sigurnosna jamstva i graditi snažan NATO savez.
Putin nudi pregovore, ali pod starim uvjetima
Kao odgovor na ovaj pritisak ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je Ukrajinu na izravne pregovore u Istanbulu, koji bi trebali početi 15. svibnja. Kako je objasnio njegov savjetnik Jurij Ušakov, pregovori bi se temeljili na razgovorima iz Istanbula 2022. i „trenutnom stanju na bojištu“.
Predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je spreman otići u Tursku i sastati se s Putinom, ali i dalje inzistira na punom i bezuvjetnom prekidu vatre.
Neimenovani ukrajinski dužnosnik rekao je za Axios da će Zelenski 15. svibnja svakako biti u Turskoj, bez obzira na to hoće li Moskva pristati na primirje. Na upit Kyiv Independenta hoće li predsjednik otputovati čak i ako Rusija odbije prijedlog, izvor blizak njegovu uredu poručio je: „Spremni smo na sve opcije. No zasebno čekamo odgovor o primirju.“
Putin još nije službeno potvrdio svoj dolazak u Istanbul.
Novi val sankcija najavljen za 14. svibnja
Njemačka je jasno dala do znanja da će uvesti dodatne sankcije Rusiji ako se primirje ne počne poštovati do kraja 12. svibnja. Izvori iz EU-a najavili su i novi krug europskih sankcija za 14. svibnja.
Skupina Wemair+ osnovana je u veljači 2025., proširivši se s izvorne trojke – Francuske, Njemačke i Poljske – na Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolsku, Italiju i Europsku komisiju. Nastala je kao odgovor na promjene u američkoj politici prema Ukrajini i Rusiji nakon stupanja na dužnost predsjednika Donalda Trumpa.
Američki i europski diplomati obavili su niz poziva u satima nakon što je američki predsjednik Donald Trump jučer ponudio pridruživanje potencijalnim pregovorima između Ukrajine i Rusije kasnije ovog tjedna, pokušavajući pronaći put koji bi okončao rat u Ukrajini.
>> Opširnije
Ukrajina i europski čelnici dogovorili su se o bezuvjetnom prekidu vatre u trajanju od 30 dana, počevši od 12. svibnja, uz podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa. Istovremeno su zaprijetili predsjedniku Vladimiru Putinu novim "masovnim" sankcijama ako se ne bude pridržavao dogovora.
EU je postavila ultimatum Putinu da pristane na 30-dnevno primirje od ponoći ili će uvesti znatno jače sankcije. Plan je podržala i Kina.
Rusija se do ponoći nije oglasila o tome.
Američki predsjednik Donald Trump dao je naslutiti da bi se mogao pridružiti mogućem sastanku ruskog i ukrajinskog predsjednika, koji bi se trebao održati u četvrtak u Turskoj uz posredovanje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski reagirao je na izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi se mogao pridružiti mirovnim pregovorima u Istanbulu poručivši da bi to bio važan korak.
"Upravo sam čuo izjavu predsjednika Trumpa. Vrlo važne riječi", napisao je Zelenski na X-u. Potvrdio je da podržava prijedlog o potpunom i bezuvjetnom primirju, kao i ideju izravnih pregovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Podržao sam ideju predsjednika Trumpa o izravnim razgovorima s Putinom. Otvoreno sam rekao da sam spreman za sastanak. Bit ću u Turskoj. Nadam se da se Rusi neće izvući", poručio je.
Dodao je kako bi Ukrajini mnogo značilo da i Trump osobno dođe u Istanbul: "To je prava ideja. Možemo promijeniti puno toga. Predsjednik Erdogan doista može biti domaćin sastanka na najvišoj razini. Hvala svima koji pomažu."
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sinoć se obratio naciji u videu objavljenom na službenom Telegram kanalu poručivši da Rusija još nije odgovorila na prijedlog za prekid vatre i izravni sastanak dvojice predsjednika zaraćenih zemalja u Istanbulu.
"Upravo sam razgovarao s predsjednikom Erdoganom. Bio je to sadržajan razgovor. Zahvalan sam mu na podršci. Ponovno sam potvrdio spremnost Ukrajine na izravan i sadržajan dijalog s Putinom. Ukrajina je uvijek podržavala diplomaciju. Spreman sam biti u Turskoj", rekao je Zelenski.
"Nažalost, svijet još nije dobio jasan odgovor iz Rusije na brojne prijedloge za primirje. Rusi i dalje granatiraju i napadaju. Moskva je cijeli dan šutjela u vezi s prijedlogom za izravan sastanak. Ta je šutnja prilično čudna. Ali Rusija će na ovaj ili onaj način morati završiti ovaj rat i bilo bi bolje da to učini što prije. Nema smisla nastavljati ubijanje", istaknuo je.
Dodao je da je Turska spremna biti domaćin sastanka i da je važno što je i američki predsjednik Donald Trump podržao ideju razgovora. "Voljeli bismo da i predsjednik Trump bude u Turskoj", rekao je Zelenski.
"Ukrajina nije željela ovaj rat, ni na jednu sekundu otkad je počeo. Zajedno s partnerima radimo na osiguravanju sigurnosti, gradimo čvrste temelje za mir i poduzimamo korake kako bi diplomacija doista bila učinkovita", zaključio je.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
