SAMA pomisao na limun često izaziva grimase i instantan osjećaj kiselosti u ustima. Dakle, u potpunosti ga vežemo uz ovaj okus. No znate li da limun zapravo sadrži puno više šećera nego što nas većina misli?

No, zbog kiselosti, njegova slatkoća (koja količinski nije zanemariva) zapravo uopće ne dolazi do izražaja.

Kiselina prikriva slatkoću

Limun ima u prosjeku oko 2,5 grama šećera na 100 grama, dok ga jagoda sadrži oko 4,9 grama. Malina ga sadrži oko 4,4 grama, a doživljavamo ju kao u potpunosti slatko voće. No tu treba dodati jedan važan faktor: kiseline. Limun je izuzetno bogat limunskom kiselinom, što njegov okus čini izrazito kiselim – toliko da naši receptori za slatkoću gotovo i ne reagiraju.

Drugim riječima, šećer je tu, ali ga ne osjećamo jer ga prekriva jaka kiselina. Kod jagoda je suprotno – one sadrže manje kiseline, pa slatkoća dolazi više do izražaja, čak i ako je količina šećera slična ili niža.

Kako to utječe na kulinarstvo?

U kuhanju i pripremi deserata ovaj podatak može biti koristan. Dodavanjem male količine limunova soka u slastice koje su možda preslatke, možete "izbalansirati" okus bez da smanjite količinu šećera. Kiselost će "prekriti" višak slatkoće. Zato je limun neizostavan u voćnim kolačima, džemovima, ali i u nekim čokoladnim desertima – daje im kontrast i svježinu.

S druge strane, kad dodajete limun u jela, imajte na umu da će njegova kiselost utjecati na percepciju slatkoće. Ako pripremate, primjerice, preljev za salatu ili marinadu, dobar omjer kiseline i nečeg slatkog (primjerice meda) daje savršenu ravnotežu.

Upravo zbog svoje izrazite kiselosti, limun je često simbol "kiselog", a rijetko tko ga smatra slatkom voćkom. Ipak, ako biste mogli neutralizirati njegovu kiselinu, otkrili biste da je limun zapravo iznenađujuće sladak – samo nam nepce to ne dopušta osjetiti.