MINE se smatraju iznimno opasnim i vrlo nediskriminatornim oružjem. Ipak, pet europskih zemalja odlučilo je napustiti međunarodni sporazum o zabrani protupješačkih mina, pozivajući se na sve veću prijetnju iz Moskve, piše CNN.

Finska, Poljska, Latvija, Estonija i Litva, zemlje koje graniče s Rusijom, pokrenule su korake za povlačenje iz Ottawske konvencije, sporazuma koji zabranjuje uporabu protupješačkih mina, oružja osmišljenog da ubije ili osakati osobe koje na njih nagaze.

Takav razvoj događaja uznemirio je aktiviste i udruge koji ponovno uvođenje mina, koje su tijekom godina usmrtile ili osakatile desetke tisuća civila diljem svijeta i koje mogu kontaminirati područje desetljećima nakon završetka sukoba, vide kao zabrinjavajući korak unatrag.

Sporazum je potpisan 1997. godine i okuplja 165 država

Sporazum koji također zabranjuje proizvodnju i skladištenje takvog oružja potpisan je 1997. godine kao jedan u nizu dogovora sklopljenih nakon Hladnog rata radi poticanja globalnog razoružanja. Od tada mu se pripisuje značajna uloga u smanjenju šteta koje uzrokuju mine.

Reagirajući na odluku Finske da napusti sporazum, nevladina organizacija za ljudska prava Amnesty International upozorila je da ta nordijska zemlja dovodi u opasnost živote civila, nazvavši taj potez "uznemirujućim korakom unatrag". Ova odluka, ističe organizacija, protivi se desetljećima napretka u eliminiranju proizvodnje i uporabe oružja koje je inherentno neselektivno.

Početkom ove godine sporazum je okupljao 165 država. No velike sile poput Rusije, Kine, Indije, Pakistana i SAD-a nikada ga nisu potpisale. U zajedničkoj izjavi iz ožujka Poljska i tri baltičke države objavile su svoje povlačenje, pozivajući na preispitivanje prihvatljivog oružja u suočavanju s ruskom agresijom.

Te zemlje poručile su kako svojim oružanim snagama moraju omogućiti veću "fleksibilnost i slobodu izbora" kako bi mogle učinkovitije ojačati obranu istočnog krila NATO-a. U travnju je Latvija postala prva zemlja koja se formalno povukla iz sporazuma nakon što je parlament podržao prijedlog, što znači da će nakon šestomjesečnog prijelaznog razdoblja Riga ponovno moći početi postavljati mine.

Finska je najavila da će slijediti primjer Latvije. Objašnjavajući tu odluku, finski premijer Petteri Orpo rekao je novinarima da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju cijeloj Europi: "Povlačenjem iz Otawske konvencije dobit ćemo mogućnost da se na raznovrsniji način pripremimo za promjene u sigurnosnom okruženju."

Mine mogu usporiti invaziju nadmoćnijeg napadača

Ove najave dolaze u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump pojačava napore za okončanje rata u Ukrajini, što je izazvalo strahove u susjednim državama da bi se Moskva mogla okrenuti drugim metama.

Keir Giles, viši suradnik programa za Rusiju i Euroaziju pri think tanku Chatham House i autor knjige "Tko će braniti Europu?", smatra da će, kad god i na koji god način završi ruski iscrpljujući rat u Ukrajini, Moskva biti spremna za sljedeći cilj.

Za Gilesa je vojna korist uporabe mina jasna. Takve naprave mogu usporiti invaziju, bilo preusmjeravanjem nadolazećih trupa na područja koja je lakše braniti, bilo njihovim zadržavanjem dok pokušavaju prodrijeti kroz minirana područja.

Mine mogu biti posebno korisne zemljama koje se brane od nadmoćnijih napadača: "Riječ je o izuzetno učinkovitom sredstvu za jačanje obrambenih sposobnosti zemlje koja je brojčano slabija." Vjeruje da je pet zemalja koje napuštaju sporazum proučavalo učinkovitost mina, uključujući njihovu uporabu u ratu Rusije protiv Ukrajine, u odvraćanju neprijateljskih snaga.

Ipak, naglasio je da zapadne zemlje neće koristiti mine na isti način kao ruske snage, rekavši da postoje "vrlo različite filozofije dizajna" u proizvodnji mina i kasetnog streljiva između zemalja koje ne mare za civilne žrtve ili ih čak namjerno izazivaju i onih koje ih pokušavaju izbjeći.

U Ukrajini su ruska minirana područja duž južnih bojišnica znatno usporila ljetnu protuofenzivu koju je Ukrajina pokrenula 2023. godine. Prema procjeni Ujedinjenih naroda, Ukrajina je trenutačno najteže minirana zemlja na svijetu. Ukrajinska vlada tvrdi da su ruske snage minirale 174.000 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija.

To znači da su ukrajinski civili, osobito oni koji su se vratili u područja koja su prethodno bila na bojišnici, suočeni sa stalnom prijetnjom smrti. Zbog toga su kretanja ljudi iznimno ograničena, više ne mogu obrađivati svoju zemlju, a njihove društvene, ekonomske i profesionalne aktivnosti su otežane.

I Ukrajina je koristila protupješačke mine

Prema nalazima Human Rights Watcha objavljenima 2023. godine, Ukrajina je također koristila protupješačke mine koje je dobila od SAD-a, unatoč tome što je Kijev potpisnik zabrane iz 1997. godine. Nasuprot tome, Finska, Poljska i baltičke države ističu kako će, unatoč povlačenju iz sporazuma, ostati predane humanitarnim načelima pri uporabi eksploziva.

Najavljujući svoje planove za izlazak iz Ottawske konvencije, Helsinki je naglasio da će mine koristiti na human način, pri čemu je finski predsjednik Alexander Stubb na X-u napisao: "Finska ostaje predana svojim međunarodnim obvezama u odgovornoj uporabi mina."

Iako je odgovorna uporaba mina složeno pitanje, mjere za smanjenje civilne štete mogu uključivati precizno evidentiranje minskih polja i njihovih lokacija, edukaciju zajednica o opasnostima te razminiranje ili neutralizaciju eksploziva nakon završetka sukoba.

Unatoč takvim obećanjima o odgovornosti, napuštanje Ottawske konvencije izazvalo je zaprepaštenje među zagovarateljima zabrane mina. Protupješačke mine usmrtile su ili osakatile desetke tisuća civila diljem svijeta.

U izvješću za 2024. godinu organizacija Landmine and Cluster Munition Monitor navodi da je u 2023. najmanje 5757 osoba poginulo ili bilo ranjeno zbog mina i ostataka eksplozivnih sredstava, pri čemu su civili činili 84% svih žrtava.

Alma Taslidžan iz Bosne i Hercegovine, koja je bila prognana tijekom rata ranih 90-ih, vratila se s obitelji u domovinu prepunu mina, problem kontaminacije koji i dalje opterećuje zemlju. Danas zaposlena u organizaciji Humanity & Inclusion, opisala je odluku pet zemalja da napuste sporazum kao "apsurdnu glupost" i "najstrašniju stvar koja se mogla dogoditi sporazumu".

Sporazumi o minama pokazali su se previše optimističnima

Za CNN je izjavila kako se argumenti za zabranu mina nisu promijenili od 90-ih godina, kada je sklopljena Ottawska konvencija: "Jednom kad se nađe u tlu, mina je prijetnja. Ne može razlikovati stopalo civila, stopalo djeteta ili stopalo vojnika."

"Iznenađeni smo što bi tako napredne vojske poput finske, estonske, litavske, latvijske uopće razmatrale uvrštavanje ovog izrazito neselektivnog oružja u svoju vojnu strategiju, a što je još gore - njegovo postavljanje na vlastitom tlu", kaže Taslidžan.

Ipak, za neke nova i nesigurna sigurnosna stvarnost s kojom se Europa suočava znači da se dotadašnje crvene linije ponovno razmatraju. Tako razmišlja i Giles, koji posljednje događaje vidi kao priznanje da su sporazumi o minama bili "čin idealizma koji se, s obzirom na kasniji razvoj događaja u svijetu, pokazao previše optimističnim".