KANADA i Sjedinjene Američke Države vode razgovore o mogućem sudjelovanju Kanade u američkom sustavu proturaketne obrane nazvanom "Zlatna kupola", čiji je cilj zaštita od "nove generacije" zračnih prijetnji.

Ured kanadskog premijera Marka Carneyja potvrdio je da su u tijeku aktivni razgovori s američkom stranom o sigurnosnoj suradnji, uključujući i postojeće i buduće projekte poput sustava Zlatna kupola.

Američki predsjednik Donald Trump predstavio je ovaj tjedan plan za izgradnju novog proturaketnog štita, čija bi početna cijena iznosila 25 milijardi dolara. Rekao je i da Kanada želi biti dio tog sustava. Ipak, stručnjaci sumnjaju da bi SAD mogao izgraditi tako složen obrambeni sustav u cijelosti, a zasad nije jasno ni kako bi točno Kanada sudjelovala niti koliki bi bio njezin financijski doprinos.

Pitanje pridruživanja sustavu Zlatna kupola pojavilo se usred napetih pregovora između SAD-a i Kanade oko trgovine i sigurnosti, nakon što je Trump zaprijetio visokim carinama i poručio da bi Kanadi bilo bolje da postane američka savezna država. Te su izjave izazvale snažan val patriotizma u Kanadi, što se smatra jednim od ključnih faktora povijesne pobjede Liberalne stranke Marka Carneyja na izborima. "Građani su premijeru dali snažan mandat da pregovara o novom sigurnosnom i gospodarskom okviru sa SAD-om", izjavila je Carneyjeva glasnogovornica Audrey Champoux.

Astronomski iznos projekta

Dodala je da premijer i njegovi ministri vode široke i konstruktivne razgovore s američkim kolegama, koji uključuju i jačanje sustava Norad (Zračno-svemirska obrana Sjeverne Amerike) te novih inicijativa poput Zlatne kupole. No, Champoux je istaknula kako je još prerano govoriti o tome koliko bi Kanada mogla uložiti u projekt i na koji bi se način sustav provodio u kanadskom kontekstu.

Trump je u utorak rekao da je Kanada pokazala interes za uključivanje u projekt te najavio daljnje razgovore. "I oni žele zaštitu, pa kao i uvijek, mi pomažemo Kanadi", izjavio je američki predsjednik. Dodao je da bi sustav Zlatna kupola trebao biti operativan do kraja njegova mandata te da bi mogao stajati i do 175 milijardi dolara. Također je poručio kako očekuje da Kanada "plati svoj pošteni dio".

Neovisni Kongresni ured za proračun procijenio je da bi samo svemirske komponente sustava mogle koštati čak 542 milijarde dolara tijekom 20 godina.

SAD i Kanada već desetljećima surađuju kroz Norad – obrambeni sustav koji prati i štiti zračni i pomorski prostor regije te može presresti krstareće rakete. Norad postoji od 1958. godine, a posljednjih godina dvije države surađuju na njegovoj modernizaciji.

Pitanje učinkovitosti

Prema Trumpu, Zlatna kupola bila bi namijenjena zaštiti od sve sofisticiranijeg oružja iz zraka te bi uključivala satelite i presretače u svemiru. Sustav bi, tvrdi, mogao "presresti rakete ispaljene s druge strane svijeta ili iz svemira".

Projekt se dijelom temelji na izraelskom sustavu Željezna kupola, koji se koristi od 2011. za presretanje raketa.

No, mnogi stručnjaci sumnjaju da bi SAD mogao izgraditi sustav takvog opsega, osobito zbog goleme površine koju treba pokriti.

Shashank Joshi, urednik za obranu u časopisu The Economist, rekao je za BBC kako bi sustav mogao funkcionirati pomoću tisuća satelita koji bi pratili lansiranje raketa, a zatim bi presretači u orbiti pokušali uništiti projektile odmah nakon lansiranja.

Joshi je rekao da će američka vojska ovaj plan shvatiti ozbiljno, ali da nije realno očekivati da će se dovršiti tijekom Trumpova mandata, dok bi visoki troškovi mogli pojesti velik dio američkog obrambenog proračuna.