Znanstvenici: Jupiter je nekad bio veći, hladniji i imao 50 puta jače magnetsko polje

NE TREBA vam znanstvenik da vam kaže kako je Jupiter, koji ima više nego dvostruko veću masu od svih ostalih planeta Sunčeva sustava zajedno, najveći igrač u našem nebeskom susjedstvu (barem ako ne računamo Sunce).
Ali, vjerovali ili ne, taj je div možda nekad bio još i veći. Prema novom istraživanju koje su proveli znanstvenici s Caltecha i Sveučilišta Michigan, Jupiter je nekoć mogao biti više nego dvostruko veći nego danas, dovoljno prostran da bi u njega stalo 2.000 Zemlji, i to s viškom prostora. S vremenom se taj napuhani svijet ohladio i smanjio na današnju, relativno skromniju veličinu.
"Ovo nas približava razumijevanju kako su nastali, ne samo Jupiter, nego i cijeli Sunčev sustav"
Otkrića su objavljena u novom radu u časopisu Nature Astronomy i nude pogled u ranu povijest Sunčeva sustava, oko 3.8 milijuna godina nakon što su nastala prva kruta tijela. Jupiter je, zahvaljujući svojoj golemoj gravitaciji, i statusu prvog planeta koji se formirao, odigrao ključnu ulogu u oblikovanju orbita mladih planeta.
"Naš krajnji cilj je razumjeti odakle dolazimo, a razumijevanje ranih faza formiranja planeta ključno je za rješavanje te zagonetke", rekao je Konstantin Batygin, profesor planetarne znanosti na Caltechu i jedan od glavnih autora studije. "Ovo nas približava razumijevanju kako su nastali ne samo Jupiter, nego i cijeli Sunčev sustav."
Ključ za rekonstruiranje ove rane epizode iz Jupiterove prošlosti nalazi se u dvama njegovim malim mjesecima, Amaltei i Thebeu, čije su orbite neuobičajene i ne mogu se u potpunosti objasniti trenutnom veličinom planeta.
Imao radijus do 2.5 puta veći nego danas
Kako bi istražili tu nedosljednost, znanstvenici su zaobišli postojeće modele nastanka planeta i usredotočili se na aspekte Jupiterova sustava koji se mogu izravno izmjeriti, uključujući orbitalnu dinamiku malih mjeseca i kutni moment samog planeta.
Njihove su proračune pokazali da je Jupiter prije oko 4.5 milijardi godina imao radijus do 2.5 puta veći nego danas. Ujedno bi i njegovo magnetsko polje, koje je već sada 20.000 puta jače od Zemljinog – tada bilo zastrašujućih 50 puta snažnije.
Ovi rezultati radikalno mijenjaju našu predodžbu o Jupiteru u presudnom trenutku evolucije Sunčeva sustava, kada je golemi disk materijala koji je okruživao Sunce, tzv. protoplanetarni disk, ispario, ostavivši prostor za formiranje planeta.
"Ovo su dosad najpreciznija mjerenja veličine do kojih smo došli"
Koliko god nevjerojatna bila, ta su otkrića, tvrde autori, u skladu s prevladavajućom teorijom formiranja divovskih planeta putem akrecije jezgre. Prema toj teoriji, divovski su planeti započeli kao teške, čvrste jezgre u udaljenijim i hladnijim dijelovima protoplanetarnog diska, privlačeći lakše plinove iz svoje okoline, najprije polako, a zatim, nakon što su dosegnuli određenu masu, ubrzano.
Točni detalji o podrijetlu planeta i dalje su predmet rasprava, no autori rada kažu da su došli do najpreciznijih dosad mjerenja veličine, brzine vrtnje i magnetskih uvjeta ranog Jupitera što će biti od neprocjenjive važnosti za daljnje razumijevanje arhitekture Sunčeva sustava.
"Postavili smo vrijednu referentnu točku", rekao je Batygin. "To je polazište s kojeg možemo s većim povjerenjem rekonstruirati evoluciju našeg Sunčeva sustava."

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati