Sirovi plodovi ove popularne biljke mogu sadržavati cijanid

U ŠETNJI prirodom - ali i gradom, gotovo svaki proljetni dan nailazimo na grmove bazge. Već smo pripremili prvu turu domaćeg sirupa, pa smo odlučili podsjetiti vas na jedan izvrstan recept kojeg se uvijek držimo. Usput, podijelit ćemo i nekoliko zanimljivosti koje je važno znati o ovoj popularnoj biljci.
Kako se radi sok od bazge?
Bazga je biljka koja je oduvijek bila cijenjena zbog svojih ljekovitih svojstava, a njezini cvjetovi i bobice često se koriste za pripremu prirodnih sokova i sirupa. Priprema soka od bazge je jednostavna, no važno je pridržavati se nekoliko ključnih koraka.
Prvo, potrebno je ubrati cvjetove bazge u pravo vrijeme - najbolje je brati ih u sada, u proljeće, kada su cvjetovi svježi i puni mirisa. Birajte cvjetove bez oštećenja i plijesni kako bi sok bio što kvalitetniji.
Za izradu soka, cvjetove treba pažljivo oprati i ukloniti eventualnu prašinu ili insekte. Zatim se cvjetovi bazge stavljaju u vodu, kojoj se dodaju šećer i limun (ili limunska kiselina) kako bi se postigao slatko-kiseli balans.
Smjesa se ostavi da odstoji nekoliko sati ili čak preko noći, a zatim se procijedi i sok se kuha još kratko da se pojača okus i dobije željena konzistencija.
Sok od bazge može se piti kao osvježavajući napitak, a može se i konzervirati za zimu, čime se zadržavaju njegova nutritivna svojstva. Često se dodaju i drugi začini poput klinčića, naranče ili vanilije, kako bi se obogatio okus.
Ne jedite sirove plodove bazge - mogu biti otrovni
Iako je sok od cvijeta bazge ukusan i osvježavajući, važno je napomenuti da sirovi plodovi bazge mogu biti otrovni. Bobice bazge su tamne, gotovo crne boje, a dozrijevaju krajem ljeta i rano u jesen. Od njih se također često priprema sok, pekmez ili vino, no tada se bobice obavezno kuhaju. Najprije se očiste od peteljki, operu, pa se kuhaju s vodom i šećerom oko 30 minuta ili dulje.
No mnogi ne znaju da se u sirovim bobicama nalazi sambunigrin - cijanogeni glikozid, što znači da se razlaže (posebno u ljudskom probavnom traktu) i može osloboditi hidrogen-cijanid - toksičnu supstancu koja može ometati ćelijsko (stanično) disanje.
Osim toga, plodovi mogu u manjoj mjeri sadržavati alkaloide koji mogu izazvati mučninu. Mogu se pronaći i leptini i tanini koji mogu izazvati probavne smetnje, te sambucini, još jedna grupa cijanogena koja se spominje u nekim studijama.
Ipak, termičkom obradom (kuhanjem, pasterizacijom) svi ovi toksini se razgrađuju i neutraliziraju, pa su džemovi, sokovi i sirupi od bobica potpuno sigurni za konzumaciju.
Sok od bazge odličan za imunitet
Bazga je također poznata po svojim ljekovitim svojstvima - često se koristi za jačanje imuniteta, ublažavanje simptoma prehlade i gripe te za pročišćavanje organizma.
S obzirom na svoje antimikrobne i protuupalne osobine, sok od bazge može biti izvrstan napitak u hladnijim mjesecima, kad je imunitet najosjetljiviji.
A ako nemate iskutva u pripremi bazginog sirupa, a ove se godine želite okušati - ovdje se nalazi recept koji cijeli proces objašnjava korak po korak.
