VOJNI analitičar Goran Redžepović gostovao je u N1 Studiju, gdje je razgovarao o nacionalnoj obrambenoj strategiji i njenim manjkavostima, uključujući i "neprofesionalnu" organizaciju služenja vojnog roka. Komentirao je i suradnju premijera i predsjednika koji će se napokon, nakon tri i pol godine, sastati na sjednici Vijeća za obranu u petak.

"Što se tiče izdvajanja pet posto BDP-a, to NATO zadaje državama i tiče se njihovih preporuka državama. Dakle, NATO ne može natjerati Hrvatsku. Da bi izdvajao toliko za obranu, moraš ih imati gdje potrošiti", pojašnjava Goran Redžepović.

Nabraja da su to dugoročni sustavni ciljevi, poput regrutacije profesionalnih vojnika i slično. "Hrvatska neće biti motor NATO sigurnosti u potrošnji, to su prije svega države najizravnije ugrožene od strane Rusije poput baltičkih zemalja", govori i dodaje da tih pet posto nije "zadana vrijednost".

Vojni rok

Osvrnuo se i na vojni rok. "Vojni rok se ne može uvesti bez predsjednika Milanovića, on raspisuje brojnost i organizaciju snaga kao vrhovni zapovjednik. I sama Vlada je, kako se čini, stavila služenje vojnog roka 'off the table'", rekao je.

Razilazi se s Milanovićem oko sljedećeg: "Bolje išta nego ništa - ne bih se složio. Ovakav način obuke - da svi uče baratati kalašnjikovom, na dva mjeseca... Što se time postiže?", pita se ovaj bivši vojni pilot koji podcrtava da se prvenstveno trebaju definirati potrebe, a na osnovu njih zakonodavni okvir.

Motivacija mladih za služenje

Mišljenja je da se vrlo neprofesionalno pristupa vojnom roku.

"Kako da objasnite da to ne rade zbog 1000 eura kao ovdje, nego zbog nekih svojih vrijednosti i obrane vlastite sigurnosti. U Norveškoj i Danskoj moraju skidati ljude s obaveznog služenja vojnog roka. U Danskoj su žene specifično tražile da budu uključene u služenje", ističe Redžepović. Dodaje i koje su naše potrebe o kojima se ne razmišlja:

"Nama treba pričuva i za topnike, protuavionce, tenkiste... Nema nikakve prosudbe odnosa prema mlađoj generaciji, njihovim vrijednostima i motivaciji za služenje vojnog roka", ističe pa dodaje: "Njega treba organizirati na profesionalan način - bazirati ga na znanstvenim istraživanjima mlađe populacije. Trebate znati što mladića od 18 godina motivira da puca iz kalašnjikova, sjedne u tenk i slično", smatra.

Optužbe na račun Milanovića i ruskog financiranja predsjedničke kampanje, kao i "nadimcima" poput "ruske pudlice", pljuštale su do prije svega nekoliko mjeseci.

"To je politika. Ne postoji niti jedan dokaz koji bi potvrdio ili indicirao da je predsjednik Milanović to radio da bi podržao Rusiju. Sad su shvatili da ovako više ne može", rekao je.

O obrambenom sustavu RH

"Strategija je vrhovni dokument što se tiče organiziranja i funkcioniranja obrambenog sustava. Tu su dvije - Strategija obrane i nacionalna strategija te vojna strategija koju donosi Sabor, a izrađuje načelnik Glavnog stožera uz suglasnost ministra obrane. One su podloga za donošenje daljnjih dokumenata. One definiraju ciljeve, a doktrinalni dokumenti - način izvršenja istih", pojašnjava analitičar.

Dodaje: "Nijedan sadašnji dokument nije u skladu sa situacijom. Još jedan koji nedostaje je Pregled obrane (Defense review), što je analiza trenutačnog društvenog stanja. On je potpuno zastario", govori.

Uloga vrhovnog zapovjednika

"Predsjednik bi s premijerom prvo trebao dati smjernice za razvoj tog dokumenta pa da se na osnovu toga izradi strategija. Potpuno je naopak pristup svemu tome, prvo se trebaju sastati i odrediti ciljeve", pojašnjava pa podcrtava:

"Za EU i Vladu, Ruska Federacija je prijetnja. Za Milanovića - to nije prijetnja. Kako će to definirati kroz strategijske dokumente, najviše dokumente koji služe kao osnova ekspertima?", pita se i ističe: "Da bi oni nadoknadili ove tri i pol godine nerada, oni bi se morali sastati jednom tjedno", procjena je Redžepovića.

Gdje je u svemu ministar obrane?

"Ministar Anušić je očito koristio ove naboje za promociju sebe kao snažne političke ličnosti", komentira on. To mišljenje bazira na sljedećem:

"Kad je osnovano Povjerenstvo koje prati europsku potrošnju za obranu - na čelo je došao premijer, a ne ministar. Po tome se vidjelo da Plenković na neki način želi ograničiti političku eksploataciju ovih procesa vezanih uz naoružanje", smatra Redžepović.

"Sve pripreme za protupožarnu se odvijaju prema dogovoru između ZTC-a i Uprave za logistiku. Ministar obrane je uspio promijeniti Nadzorni odbor u svoju korist, međutim ne poduzimaju ništa da bi smijenili čelnog čovjeka ZTC-a, a on očito radi što je dogovoreno - priprema flotu za sezonu. Neće u momentu finalizacije rušiti sustav", rekao je.

Ističe: "To je jedna ružna slika. Ministar je doveo u ZTC osobu koja nema veze sa zrakoplovstvom i smijenio Jasminu Čaušević koja je vrhunski ekspert. Tu se vidi da ne vodi brigu o ZTC-u nego o utjecaju na ZTC. Očito on želi vladati ZTC-om, a ne razvijati ga", zaključuje Goran Redžepović.