DONALD Trump oglasio se na svojoj mreži te najavio telefonski razgovor s Putinom, kao i razgovore sa Zelenskim i drugim članicama NATO-a.

"U ponedjeljak u 10 sati razgovarat ću telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Tema poziva bit će zaustavljanje krvoprolića u kojem svakog tjedna u prosjeku pogine više od 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika.

Nakon toga razgovarat ću s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, a potom, zajedno sa Zelenskim i raznim članicama NATO-a.

Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do prekida vatre i da će ovaj izuzetno nasilni rat - rat koji se nikada nije trebao dogoditi - završiti.

Bog nas sve blagoslovio!", napisao je Trump na svojoj mreži Truth Social.

Rubio razgovarao s Lavrovom

Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, priopćio je State Department.

Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je glasnogovornica ministarstva.

Državni tajnik također je ponovio poziv Trumpa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u prioćenju.

Rusija traži povlačenje Ukrajine s osvojenih područja

Visoki ukrajinski dužnosnik upoznat s pregovorima u Istanbulu rekao je ranije u subotu da su ruski pregovarači zatražili da, prije nego što pristanu na prekid vatre, Ukrajina povuče svoje snage iz svih ukrajinskih područja koje svojata Moskva.

Taj zahtjev, uz ostale koji su izneseni u petak, izlazi izvan okvira nacrta mirovnog sporazuma koji je SAD predložio prošli mjesec nakon konzultacija s Moskvom.

Prvi direktni pregovori u Istanbulu između dviju strana u tri godine završili su dogovorom o razmjeni ratnih zarobljenika, bez sporazuma o prekidu vatre.

Prema ukrajinskom dužnosniku, Rusi su kao uvjete za mirovni sporazum predložili povlačenje ukrajinskih vojnika iz Donecka, Zaporižja, Hersona i Luhanska i tek nakon toga bi došlo do prekida vatre. 

Rusija većim dijelom kontrolira sve te regije, no ukrajinska vojska se još uvijek bori u nekim dijelovima. 

Moskva nadalje traži da međunarodna zajednica prizna pet područja Ukrajine kao ruska. Uz Doneck, Luhansk, Zaporižje i Hesron traži se i priznavanje Krima, anektiranog 2014., kao dijela ruskog teritorija.

U američkom prijedlogu se nalazi 'de jure' (zakonsko) priznavanje samo za Krim i 'de facto' (činjenično) priznanje za dijelove ostalih regija pod ruskom kontrolom.

Moskva je tražila da se sve strane odreknu prava na ratnu odštetu, dok SAD traži da Ukrajina dobije nadoknadu.

Ukrajinski dužnosnik je rekao da su ruski pregovarači te zahtjeve iznijeli verbalno, a ne napismeno.

Ukrajina je ocijenila da je ruska pregovaračka pozicija u Istanbulu pokazala da Moskva nije ozbiljna u vezi postizanja mira, a europski saveznici Kijeva traže od Trumpa da nametne nove sankcije Rusiji.

Kijev i europski saveznci su sastavili alternativni prijedlog prema kojem bi prvo nastupio prekid vatre, a tek ona počeli pregovori. Također odbijaju rasprave o teritorijalnim pitanjima do neke kasnije faze.