Ukrajina je dobila pozivnicu za sudjelovanje na nadolazećem samitu NATO-a u Hagu, rekao je danas novinarima predsjednik Volodimir Zelenski.

>> Opširnije

Ruski i ukrajinski predstavnici sastali su se u ponedjeljak u Istanbulu na drugom krugu izravnih pregovora, ali bez većeg pomaka prema okončanju rata. Sastanak je trajao jedva sat vremena, a dogovoreno je tek proširenje razmjene ratnih zarobljenika i povrat tijela 12.000 poginulih vojnika.

Rusija je tijekom sastanka iznijela uvjete koji potvrđuju njezino odbijanje bilo kakvog kompromisa. Prema tekstu memoranduma koji su objavili ruski državni mediji, Moskva traži da dogovor uključuje međunarodno priznanje Krima i još četiri ukrajinske regije kao dijela Rusije, povlačenje ukrajinskih snaga, zabranu članstva Ukrajine u NATO-u te priznanje ruskog kao službenog jezika.

U dokumentu se nude dvije opcije, obje neprihvatljive za Kijev. Prva opcija traži potpuno vojno povlačenje Ukrajine iz Luhanske, Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti. Druga opcija zahtijeva da Ukrajina prekine sve vojne premještaje i pristane na obustavu strane vojne pomoći, uključujući satelitsku komunikaciju i obavještajne podatke. Također se traži ukidanje ratnog stanja i održavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora u roku od 100 dana.

Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov, koji je predvodio ukrajinsku delegaciju, rekao je da će Kijevu trebati tjedan dana da prouči ruski memorandum i odluči kako će odgovoriti. Dodao je da Ukrajina predlaže nastavak pregovora između 20. i 30. lipnja, ali i naglasio da Kijev smatra da jedino izravan susret Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina može riješiti ključna sporna pitanja.

Umerov je rekao da je "jedini stvarni napredak" postignut u dogovoru o razmjeni zarobljenika. Delegacije su se složile da će razmijeniti tijela 6.000 poginulih vojnika te osnovati komisiju za razmjenu teško ranjenih.

Zelenski je izjavio da je Ukrajina Rusiji predala popis 400 otete djece, no ruska delegacija pristala je razgovarati o povratku samo njih 10.

S ruske strane, glavni pregovarač Vladimir Medinski izjavio je da je Moskva u Istanbulu predložila djelomični prekid vatre u trajanju od "dva do tri dana" koji bi vrijedio za određene dijelove bojišnice kako bi se prikupila tijela poginulih vojnika. Prijedlog je uslijedio nakon što je Ukrajina objavila da je Rusija odbila njezinu ponudu za bezuvjetni prekid vatre.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan izrazio je nadu da će uspjeti okupiti ruske i ukrajinske čelnike na sastanku s Donaldom Trumpom. Bijela kuća je poručila da je Trump "otvoren" za Erdoğanov poziv, ali da "želi da oba čelnika i obje strane zajedno sjednu za stol."

Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov izjavio je da je "jedini stvarni napredak" ostvaren u pregovorima s ruskom delegacijom u ponedjeljak u Istanbulu bio postizanje dogovora o razmjeni zarobljenika.

U objavi na društvenim mrežama Umerov je napisao:

"Postigli smo dogovore o:

– razmjeni 'svi za sve' teško ranjenih i teško bolesnih;

– razmjeni 'svi za sve' vojnika u dobi od 18 do 25 godina;

– povratku tijela poginulih vojnika – 6000 za 6000."

Dodao je da je ukrajinska strana predala i popis otete ukrajinske djece te poručio:

"Čak i djelomičan povratak bio bi humanitarni korak – ako je Rusija doista zainteresirana za kretanje prema miru."

Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov izjavio je da je obavijestio predsjednika Volodimira Zelenskog nakon drugog kruga pregovora s Rusijom, održanog danas u Istanbulu.

Umerov, koji je predvodio ukrajinsku delegaciju, rekao je da je ukrajinska strana djelovala "jasno i dosljedno" te da je jedan od ključnih zahtjeva bezuvjetni prekid vatre na najmanje 30 dana.

"To je već mjesecima naše načelo – i stav naših partnera", poručio je.

Optužio je Rusiju da odbija "čak i samu ideju zaustavljanja ubijanja" te da odugovlači pregovore kako bi dobila na vremenu.

"Naši dokumenti su dostavljeni unaprijed", napisao je Umerov.

"Ali ruski 'memorandum' dostavljen je tek danas – za vrijeme samog sastanka. To je stvorilo okolnosti koje su onemogućile da sastanak donese konkretne rezultate potrebne za okončanje rata."

Rusija ne želi prekid vatre i sada su nužne nove sankcije kako bi je se prisililo da krene putem mira, izjavio je Andrij Jermak, predstojnik ureda Volodimira Zelenskog.

Na platformi X Jermak je poručio da Rusi "čine sve kako bi izbjegli primirje i kako bi nastavili rat", pozvavši pritom na dodatne sankcije.

Objavu je napisao nekoliko sati nakon završetka mirovnih pregovora u Istanbulu.

Stigla je prva reakcija Bijele kuće na jučerašnji povijesni udar ukrajinske sigurnosne službe SBU na četiri ruske zračne baze.

>> Opširnije

Bijela kuća poručila je da je Donald Trump "otvoren" za poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana na održavanje trilateralnih mirovnih pregovora u Turskoj s ruskim i ukrajinskim čelnicima.

Kako je ranije objavljeno, turski predsjednik je u ponedjeljak ponovno izrazio spremnost da ugosti sastanak između Trumpa, Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina.

Erdoğan je rekao da bi Turska "poduzela potrebne korake" kako bi omogućila takav susret, nakon što su u ponedjeljak u Istanbulu održani izravni pregovori između predstavnika Rusije i Ukrajine.

Na pitanje o Erdoğanovu prijedlogu, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je:

"Predsjednik je rekao da je otvoren za takvu mogućnost ako do toga dođe, ali želi da oba čelnika i obje strane zajedno sjednu za stol."

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt govorila je za medije.

Na upit o reakciji aktualnog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na ukrajinski napad dronovima na Rusiju u nedjelju, rekla je: "Reakcija je ta da ovaj rat mora završiti."

"Ovaj je rat s obje strane bio brutalan i previše je ljudi poginulo."

"Predsjednik želi da rat završi za pregovaračkim stolom i to je jasno poručio obojici čelnika, i javno i u privatnim razgovorima."

Ukrajina i Rusija dogovorile su razmjenu po 1000 zarobljenika, potvrdio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Govoreći na novom brifingu, ukrajinski predsjednik rekao je da će obje strane razmijeniti popise osoba koje žele uključiti u planiranu razmjenu zarobljenika sljedeći tjedan.

Postoji i mogućnost dodatne razmjene još 200 zarobljenika.

Zelenski je rekao i da su se strane dogovorile o povratku posmrtnih ostataka poginulih vojnika, ali da će to zahtijevati pažljivu pripremu.

Dodao je da su ukrajinski pregovarači ruskoj strani predali popis gotovo 400 djece za koju Ukrajina traži povratak kući, no da je ruska delegacija pristala raditi na povratku samo njih 10.

Ruski pregovarači predali su Ukrajini dva uvjeta za prekid vatre.

Prema agenciji RIA, prvi prijedlog zahtijeva da Ukrajina u potpunosti povuče sve svoje snage iz četiri ukrajinske regije koje Rusija smatra svojim teritorijem – to su dijelovi pod ruskom kontrolom u Donjeckoj, Luhanskoj, Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti.

Druga opcija, navodi RIA, bila bi "paket" sporazum koji uključuje niz uvjeta.

TASS prenosi da bi potpuno povlačenje ukrajinskih oružanih snaga s teritorija pod ruskom kontrolom "moralo biti provedeno u roku od 30 dana od prekida vatre".

U ruskom memorandumu također se navodi zahtjev za međunarodnim priznanjem Krima, Donbasa i Novorosije kao dijela Rusije, piše TASS.

Kremlj dodatno zahtijeva da Ukrajina ostane "neutralna".

Nakon previše noći provedenih u izvlačenju djece iz ruševina nakon ruskih napada dronovima, razorni udari na simbol vojne moći Moskve tijekom vikenda donijeli su trenutak predaha za ukrajinski moral.

>> Opširnije

Dok je ukrajinsko izaslanstvo još uvijek govorilo novinarima, ruski su dužnosnici paralelno održali vlastitu konferenciju za medije u dvorištu palače Čırağan u Istanbulu – što je simbolično zaokružilo dan obilježen napetim odnosom dviju delegacija i pokušajima da svaka od njih kontrolira pažnju okupljenih novinara. Ukrajinska strana pritom nije dopustila pristup ruskim medijima na svom brifingu.

Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski izjavio je da je Moskva danas predala ukrajinskoj strani memorandum koji sadrži "korake prema potpunom prekidu vatre". Do tada, Rusija predlaže "prekid vatre od dva do tri dana na određenim dijelovima bojišta", rekao je, ne precizirajući o kojim se područjima radi.

Ukrajinska strana je više puta poručila da se ključna pitanja ne mogu rješavati bez prethodnog prekida vatre. "Diplomati mogu govoriti tek kad utihne oružje", rekao je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Heorhij Tihi. Ukrajinci nisu željeli komentirati sadržaj ruskog memoranduma, navodeći da su ga danas prvi put vidjeli i da ga moraju proučiti prije nego što mogu dati ikakav odgovor.

Kijev već tjednima izražava sumnju u ozbiljnost ruske strane, a i današnji pregovori pokazali su napredak samo u ograničenim humanitarnim područjima – razmjeni ratnih zarobljenika – dok, kako navodi ukrajinska strana, Moskva i dalje izbjegava suštinske pregovore o okončanju rata.

Medinski je izjavio da će Rusija idući tjedan Ukrajini predati 6000 tijela poginulih ukrajinskih vojnika, u sklopu razmjene u kojoj će Kijev zauzvrat predati isti broj tijela ruskih vojnika.

Kad je riječ o razmjeni zarobljenika, ruska strana je najavila da će uključivati "najmanje 1000 vojnika s naše strane", dok je Ukrajina naglasila da joj je prioritet razmjena određenih kategorija zatvorenika – teško ranjenih i onih u dobi od 18 do 25 godina – bez navođenja točnog broja. Medinski je potvrdio da će se razmjena odnositi na "sve bolesne i ranjene".

Jedna od ključnih tema današnjeg sastanka bio je i popis ukrajinske djece za koju Kijev traži povratak iz Rusije. Prema riječima ministra obrane Rustema Umerova, riječ je o "nekoliko stotina" djece. Ova otmica djece već je predmet međunarodne tjeralice koju je protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i više ruskih dužnosnika izdao Međunarodni kazneni sud.

Medinski je potvrdio da je Ukrajina danas predala popis, rekavši da sadrži "339 imena", ali nije želio dodatno komentirati tu temu.

Pregovori između Rusije i Ukrajine "nastavit će se vrtjeti u krug" sve dok se Sjedinjene Američke Države ozbiljnije ne uključe, ocijenio je stručnjak za sigurnost i obranu profesor Michael Clarke.

Clarke smatra da je Rusija danas pokazala da nije ozbiljna u pregovorima time što je tek sada predala svoj memorandum s uvjetima, iako je Ukrajina svoje prijedloge predala prije tjedan dana. "Da su zaista željeli pregovarati, dali bi Ukrajincima vremena da prouče dokument i promisle o njemu", rekao je.

Tvrdi i da Rusija namjerno vodi pregovore sporo te da nema stvarne želje da dođe do sastanka između Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog. "Putin želi izravan sastanak s Trumpom, ne sa Zelenskim", rekao je Clarke.

Zbog svega toga, smatra, proces će stagnirati sve dok se SAD ne uključi u većoj mjeri – ili se, s druge strane, potpuno ne povuče.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan izjavio je da će Turska poduzeti korake kako bi omogućila sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Nada se, rekao je, da bi dvojica čelnika mogli pristati na susret "u Istanbulu ili Ankari", uz sudjelovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa.

"Ako prihvate, želio bih se sastati s njima i na taj način pretvoriti Istanbul u središte mira", rekao je Erdoğan, dodajući da će Turska "poduzeti konkretne korake nakon ovog posljednjeg sastanka".

Podsjetimo, Rusija i Ukrajina su tijekom današnjih pregovora u Turskoj razgovarale i o mogućnosti susreta svojih predsjednika.

Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski izjavio je da je Rusija na današnjim pregovorima u Istanbulu predložila djelomični prekid vatre u trajanju od dva do tri dana na određenim dijelovima bojišnice.

"Predložili smo konkretan prekid vatre u trajanju od dva do tri dana na pojedinim područjima bojišta kako bi zapovjednici mogli pokušiti tijela svojih vojnika", rekao je Medinski.

Ranije je ukrajinska strana objavila da je Rusija i ovaj put odbila njezin prijedlog o bezuvjetnom i potpunom prekidu vatre, što je Moskva odbacila i u prvom krugu pregovora. Ukrajina se zasad nije očitovala o ruskoj ponudi ograničenog prekida vatre.

Ukrajinska strana u Istanbulu nije puno komentirala kako je serija udara dronovima na vojne ciljeve duboko unutar ruskog teritorija utjecala na današnje pregovore u Istanbulu.

"Ključno je da je Rusija agresor, a Ukrajina se brani.  Ukrajina cilja isključivo legitimne vojne ciljeve unutar Rusije, i međunarodno pravo nam to dopušta", rekao je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Heorhi Tikhi.

Ministar obrane Rustem Umerov izjavio je da će ukrajinska delegacija u idućem tjednu proučiti dokumente koje su im danas predali Rusi, a potom će se održati i treći krug pregovora do kraja lipnja.

"Smatramo da se sva ključna pitanja mogu riješiti isključivo na razini čelnika... uz moguće sudjelovanje i drugih lidera, poput predsjednika Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Umerov.

"Ako Putin kaže da je spreman na sastanak sutra, naš predsjednik Zelenski također je spreman na sastanak sutra", rekao je Tikhi.

Na današnjem drugom krugu mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije u Istanbulu ukrajinska delegacija predala je ruskoj strani popis stotina ukrajinskih djece za koje tvrdi da su ih ruske snage ilegalno deportirale i zadržale na okupiranim teritorijima.

>> Opširnije

Cijene nafte porasle su danas na međunarodnim tržištima prema 65 dolara budući da su trgovce zabrinuli napadi ukrajinskih dronova na vojne baze širom Rusije, raspirivši zabrinutost za opskrbu.

>> Opširnije

Glavni pregovarač Vladimira Putina, Vladimir Medinski, izjavio je nakon današnjih pregovora u Istanbulu da je rusko izaslanstvo Ukrajini predalo memorandum s uvjetima za potpuni prekid vatre.

Medinski je rekao da dokument sadrži konkretne korake prema prekidu vatre, a ukrajinska strana će ga sada razmotriti. Dodao je da je Rusija predložila i prekid vatre u trajanju od dva do tri dana na određenim područjima. Također je najavio da će Rusija tijekom idućeg tjedna predati Ukrajini više od 6.000 tijela poginulih ukrajinskih vojnika.

Ukrajina je predložila da se sljedeći krug mirovnih pregovora s Rusijom održi do kraja lipnja, izjavio je ministar obrane Rustem Umerov nakon današnjeg sastanka u Istanbulu. "Predlažemo ruskoj strani da se sljedeći sastanak održi između 20. i 30. lipnja", rekao je Umerov.

Dodao je da bi izaslanstva do tada trebala pokušati dogovoriti i izravan susret predsjednika Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina.

Zelenski je prošlog mjeseca javno pozvao Putina na osobni sastanak u Istanbulu, nakon što je ruski predsjednik odbio prijedlog Ukrajine i europskih saveznika o 30-dnevnom prekidu vatre. Putin se tada nije pojavio, a rusku delegaciju je i danas predvodio njegov savjetnik Vladimir Medinski.

Ukrajinska strana poručila je da je najvažniji rezultat današnjih pregovora ponovno postignut na humanitarnom planu. "Kao i u prvom krugu prošlog mjeseca, dogovorili smo razmjenu teško ranjenih zarobljenika, zatvorenika u dobi od 18 do 25 godina i tijela poginulih vojnika", rekao je ukrajinski dužnosnik.

"Nema veće vrijednosti od ljudskog života, i ako nam ovakvi sastanci omoguće povratak barem nekih ljudi, tada smatramo da su uspješni. Već to ih čini vrijednima", dodao je.

Nordijske, baltičke i srednjoeuropske članice NATO-a predane su članstvu Ukrajine u zapadnom vojnom savezu, rekli su čelnici Poljske, Rumunjske i Litve nakon tzv. samita B9 i nordijskih zemalja u ponedjeljak.

>> Opširnije

Ukrajinsko izaslanstvo, predvođeno ministrom obrane Rustemom Umerovom, napustilo je palaču Çırağan u Istanbulu nakon završetka drugog kruga mirovnih pregovora s Rusijom.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su rusko i ukrajinsko izaslanstvo tijekom mirovnih pregovora u Istanbulu razmijenili dokumente posredstvom turske strane te da se priprema nova razmjena ratnih zarobljenika.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio je da savez trenutno djeluje u "najopasnijem sigurnosnom okruženju u posljednjim desetljećima". "Agresivni koji vodi Rusija i dalje traje, a terorističke prijetnje nisu nestale", rekao je.

Istaknuo je da poruke s današnjeg summita potvrđuju snažnu predanost kolektivnoj obrani te predstavljaju dobar primjer za ostale članice NATO-a. "Nismo u ratu, ali nismo ni u miru", rekao je Rutte, naglasivši da saveznici moraju biti spremni za ratnu pripravnost.

Premijerka Danske Mette Frederiksen izjavila je da je prijetnja iz Rusije "stvarna i ozbiljna". "Putin preko dana govori o miru, a noću bombardira", poručila je, dodajući da se u regiji Baltičkog mora bilježi sve agresivniji ruski pristup.

Prije nje, predsjednik Rumunjske Nicușor Dan rekao je da je današnji sastanak dijelom bio priprema za summit u Haagu za tri tjedna. Prema njegovim riječima, saveznici su se složili da je potrebna snažnija NATO struktura, jača transatlantska povezanost, veća obrambena ulaganja i intenzivnija proizvodnja vojne opreme.

Frederiksen je zaključila da postoji "samo jedan put naprijed", a to je masovno ulaganje u kolektivnu sigurnost.

Predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se iz litavske prijestolnice, istaknuvši važnost zajedničkog djelovanja protiv Rusije. "Svi želimo isto – zaustaviti ruski rat i donijeti pravi mir", poručio je.

Dodao je da su čelnici na summitu razgovarali o "Operaciji Paukova mreža", koja, prema njegovim riječima, pokazuje koliko je važno tehnološki biti korak ispred. "Naši napori jačaju Europu", rekao je Zelenski.

Odvažan ukrajinski napad dronovima na više zračnih baza diljem Rusije predstavlja, prema ocjeni brojnih vojnih analitičara, ozbiljnu blamažu za ruskog predsjednika Vladimira Putina.

>> Opširnije

Vlasti u gradu Ust-Kutu u Irkutskoj oblasti raspisale su tjeralicu za muškarcem za kojeg sumnjaju da je povezan s napadom dronovima na rusku zračnu bazu Belaja, jednu od ključnih baza strateške avijacije. Uz tjeralicu su objavili i njegovu fotografiju.

>> Opširnije

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sastala se jutros u Berlinu s američkim senatorom Lindseyjem Grahamom, s kojim je razgovarala o koordinaciji EU-a i SAD-a oko novih sankcija Rusiji, priopćila je Komisija.

"Cilj je jasan – potreban nam je pravi prekid vatre, trebamo Rusiju za pregovaračkim stolom i moramo zaustaviti ovaj rat. Pritisak djeluje, jer Kremlj ne razumije ništa drugo", rekla je von der Leyen

 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da se sastao s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom. Kako je naveo, razgovarali su o bilateralnim odnosima, diplomatskim naporima i važnosti pritiska na Rusiju kako bi se postigao pravedan mir.

Zelenski je dodao da Ukrajina i Poljska imaju zajedničke ekonomske projekte te izrazio očekivanje da će njihova provedba biti uspješna. Posebno je zahvalio Poljskoj i predsjedniku Dudi na podršci "od samog početka totalne invazije", istaknuvši da je poljska pomoć od velike važnosti.

Turska vlada objavila je prve službene fotografije iz Istanbula s današnjeg sastanka ruskog i ukrajinskog izaslanstva, koje trenutno vode izravne pregovore.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan otvorio je današnje pregovore između Ukrajine i Rusije u Istanbulu, istaknuvši da "cijeli svijet promatra" ovaj susret te izrazio nadu u konkretne rezultate koji će strane približiti miru.

"Vjerujemo da će današnji sastanak donijeti konkretne rezultate i približiti nas miru", rekao je Fidan.

Također je potvrdio da će jedna od tema biti novi korak u vezi s razmjenom ratnih zarobljenika.

"Razgovarat ćemo i o pripremama za sastanak čelnika dviju zemalja", dodao je.

Fidan je naglasio važnost učestalih i sadržajnih sastanaka, navodeći da oni donose koristi objema stranama.

Nakon njegovih uvodnih riječi, pregovori su nastavljeni iza zatvorenih vrata. Mediji očekuju nove informacije čim postanu dostupne.

BBC javlja da je ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov održao poseban sastanak s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom uoči današnjih pregovora između Ukrajine i Rusije u Istanbulu.

Prema istom izvoru, Umerov je nakon sastanka napustio dvoranu i pridružio se ostatku ukrajinske delegacije, koja se već nalazi na mjestu održavanja razgovora.

Nije objavljeno što je točno bila tema bilateralnog susreta s turskim ministrom, no sastanak dolazi u trenutku kada Turska pojačava ulogu posrednika i pokušava osigurati nastavak pregovora nakon prvog susreta održanog 16. svibnja.

Današnji pregovori između Ukrajine i Rusije u Istanbulu dolaze svega nekoliko dana nakon što je republikanski senator Lindsey Graham najavio novi zakon o sankcijama, koji bi mogao imati ozbiljne posljedice za Moskvu i njezine trgovinske partnere.

>> Opširnije

Više od tri godine većina Rusije rat u Ukrajini promatra s udaljenosti. Sada se to mijenja.

>> Opširnije

Britanski premijer Keir Starmer izjavio je danas u Glasgowu da Ujedinjeno Kraljevstvo prelazi na "ratnu pripravnost", predstavljajući nove planove vlade o jačanju obrambene potrošnje i vojne sposobnosti.

>> Opširnije

Ukrajinski marinci iz 36. odvojene brigade mornarice, nazvane po kontraadmiralu Mihailu Bilinskom, objavili su snimku na kojoj se vidi uništavanje ruske vojne opreme i ubijanje pripadnika ruskih snaga na bojištu kod Pokrovska u Donjeckoj oblasti.

>> Opširnije

Njemački kancelar Friedrich Merz zalagat će se za "pravedan prekid vatre" u Ukrajini tijekom svog prvog osobnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji će se održati u četvrtak u Washingtonu, priopćio je glasnogovornik njemačke vlade.

>> Opširnije

Ukrajinska delegacija stigla je na današnje pregovore s Rusijom u znatno većoj koloni vozila nego ruska strana.

Prema dostupnim informacijama, Ukrajinci su doputovali u kombiju, mini busu i dva vozila za prijevoz osoba.

Prilikom njihova dolaska primijećen je veći broj muškaraca u vojnim uniformama kako ulaze u palaču u Istanbulu, gdje se održava novi krug mirovnih razgovora.

Dosad nije službeno potvrđeno o kojim je članovima izaslanstva riječ ni jesu li među njima i pripadnici ukrajinske vojske.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Ukrajine Sergij Kislica sastao se s predstavnicima Njemačke, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva uoči današnjeg sastanka s Rusijom u Istanbulu, potvrdio je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Heorhij Tihi.

"Strane su usuglasile stavove uoči današnjeg sastanka ukrajinske i ruske delegacije", rekao je Tihi.

Dodao je da je Ukrajina još jednom istaknula ključne točke svog dnevnog reda, uključujući sastanak čelnika dviju zemalja i potpun prekid vatre kao glavne ciljeve pregovora.

U Istanbulu uskoro počinje novi krug mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije, a ispred dvorane gdje se sastanak održava stigla je i ruska delegacija.

Delegaciju predvodi Vladimir Medinski, savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je bio i glavni pregovarač u prethodnom krugu razgovora održanom 16. svibnja, također u Istanbulu.

Sastanak bi trebao početi svakog trenutka, a održava se u palači Çırağan, luksuznom povijesnom zdanju na obali Bospora, gdje su ruski i ukrajinski predstavnici već pregovarali sredinom prošlog mjeseca.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov jučer je telefonski razgovarao s američkim ministrom vanjskih poslova Marcom Rubiom, objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova putem aplikacije Telegram.

U kratkom priopćenju navodi se da su dvojica dužnosnika "razmijenila mišljenja o raznim inicijativama u vezi s političkim rješenjem ukrajinske krize", uključujući današnji krug pregovora u Istanbulu.

Lavrov najavio memorandum za Ukrajinu

Prema navodima ruske novinske agencije Tass, Lavrov je također rekao da je Moskva spremna danas ukrajinskoj delegaciji predstaviti memorandum koji obuhvaća sve aspekte "pouzdanog prevladavanja temeljnih uzroka krize".

Nije precizirano što točno sadrži taj dokument, ali se očekuje da će biti predstavljen tijekom pregovora u istanbulskoj palači Çırağan, gdje se održava drugi krug izravnih razgovora između ruskih i ukrajinskih predstavnika.

Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) izvela je jučer jednu od najambicioznijih vojnih operacija u ratu s Rusijom - operaciju "Paučina".

>> Opširnije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kako želi surađivati s Karolom Nawrockim, koji je pobijedio na predsjedničkim izborima u Poljskoj osvojivši 50.89 posto glasova.

"Poljska, koja čuva snagu svog nacionalnog duha i vjeru u pravdu, bila je i ostaje stup regionalne i europske sigurnosti te snažan glas u obrani slobode i dostojanstva svakog naroda.

Jačanjem međusobnih veza na našem kontinentu, dajemo Europi veću snagu u globalnoj utakmici i približavamo postizanje stvarnog i trajnog mira. Veselim se nastavku plodne suradnje s Poljskom i osobno s predsjednikom Nawrockim", poručio je Zelenski na X-u.

Tko je Karol Nawrocki?

Nawrocki je povjesničar desnog političkog spektra i bivši ravnatelj muzeja, poznat po konzervativnim stavovima. Iako je rekao da podržava nastavak snažne pomoći Ukrajini, istaknuo je da ne želi da Ukrajina pristupi NATO-u i Europskoj uniji dok traje rat s Rusijom.

Njegov izbor signalizira nastavak vojne potpore Kijevu, ali i moguću napetost oko pitanja dugoročnog članstva Ukrajine u zapadnim institucijama.

UKRAJINSKA vojna obavještajna služba (HUR) upozorava da agenti Kremlja u zemljama Europske unije regrutiraju Ukrajince, osobito one s okupiranih područja, za ilegalne misije usmjerene na sabotažu infrastrukture i pružanje potpore ruskom ratnom naporu.

>> Opširnije

Posljedice velikog ukrajinskog napada dronovima na ruske zračne baze i dalje se osjećaju, a Moskva je pod sve većim pritiskom da odgovori.

>> Opširnije

Nakon razornog udara Ukrajine na strateške bombardere Ruske Federacije i zračne luke udaljene oko 4000 km od Ukrajine, Rusima će biti vrlo teško objasniti zašto, po njihovom mišljenju, pobjeđuju na bojištu i zašto bi Ukrajina trebala pristati na uvjete faktične kapitulacije.

>> Opširnije

Andrij Kovalenko, čelnik ukrajinskog Centra za suzbijanje dezinformacija, objavio je u nedjelju navečer na aplikaciji Telegram da je u napadu dronovima uništeno najmanje 13 ruskih vojnih zrakoplova, dok je još nekoliko aviona oštećeno.

Ova izjava dolazi dan nakon što je Ukrajina priopćila da je pogodila više od 40 ruskih bombardera u jednoj od najsmjelijih operacija na ruskom teritoriju do sada.

Prema ukrajinskim tvrdnjama, meta su bile četiri vojne zračne baze unutar Rusije, a napadi su izvedeni dronovima u noći s 31. svibnja na 1. lipnja.

Nema potvrde iz Rusije

Rusko ministarstvo obrane još se nije izjasnilo o konkretnim gubicima u zrakoplovstvu. Ranije su tvrdili da je većina ukrajinskih bespilotnih letjelica presretnuta i uništena prije nego što su stigle do ciljeva.

Neovisna potvrda ovih podataka trenutačno nije moguća, no ako se brojke pokažu točnima, riječ je o ozbiljnom udarcu ruskoj avijaciji, osobito ako su pogođeni teški bombarderi koje Rusija koristi za napade na Ukrajinu.

Teško je uopće dočarati kolika je razina drskosti – ili genijalnosti – bila potrebna za sveobuhvatan ukrajinski napad na ruske zračne snage, piše u svojoj analizi diplomatski dopisnik BBC-ja iz Kijeva Paul Adams.

>> Opširnije

Rusija je noć uoči mirovnih pregovora u Istanbulu napala Ukrajinu s 80 bespilotnih letjelica, tri balističke rakete i jednom krstarećom raketom, objavilo je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo u nedjelju ujutro.

Prema priopćenju ukrajinske vojske, presretnuta su 52 drona, dok su neki, kako navode, "izgubljeni" tijekom leta, bez izazivanja štete.

Manji napad u odnosu na prethodnu noć

Napad dolazi neposredno prije nove runde mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije, koja je zakazana za danas u Istanbulu. Iako intenzivan, ovaj zračni napad je znatno manjeg opsega u odnosu na rekordnih 472 drona koje je Rusija upotrijebila noć ranije.

Ukrajinske zračne snage nisu objavile detalje o lokacijama napada, ali je poznato da su prethodni valovi ruskih bespilotnih letjelica ciljali energetsku infrastrukturu, vojne položaje i civilne objekte diljem zemlje.

Američki multimilijarder Elon Musk osvrnuo se na operaciju Sigurnosne službe Ukrajine (SBU) u kojoj je navodno uništeno više od 40 ruskih vojnih zrakoplova, uključujući strateške bombardere.

>> Opširnije

Ukrajinska delegacija stigla je u Istanbul na najavljeni nastavak mirovnih pregovora s Rusijom, potvrdio je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Heorhii Tykhyi.

Turska nastavlja svoju ulogu ključnog posrednika u ratu između Rusije i Ukrajine, održavajući neprekidne diplomatske kontakte s obje strane u cilju postizanja mira. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan ovog je tjedna posjetio i Moskvu i Kijev, uoči nastavka mirovnih pregovora zakazanih za sutra u Istanbulu.

Tijekom dvodnevnog posjeta Moskvi, 26. i 27. svibnja, Fidana je primio ruski predsjednik Vladimir Putin, a sastao se i s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom te drugim visokim dužnosnicima.

Na sastanku s Lavrovom, Fidan je poručio:

"Rusko preferiranje Istanbula za direktne pregovore s Ukrajinom je odraz naše zajedničke vizije za stabilnost", rekao je Fidan.

Lavrov mu je uzvratio zahvalom, naglasivši da Moskva cijeni tursku ulogu u ponovnom omogućavanju direktnih pregovora s Kijevom.

Na zajedničkoj konferenciji za medije, Fidan je izjavio da je Putinu prenesena želja Ankare da se i budući sastanci održe u Turskoj, što potvrđuje ambiciju Ankare da ostane središnja diplomatska platforma za rješavanje sukoba.

Nakon što je u svibnju prvi put nakon tri godine uspjela okupiti zaraćene strane za istim stolom, Turska će opet biti domaćin pregovora.

Prvi krug pregovora održan je 16. svibnja u Predsjedničkom uredu Dolmabahče, a drugi krug zakazan je za 12 sati u istanbulskoj palači Ciragan.

Tijekom svibanjskih razgovora dvije strane su se suglasile o velikoj razmjeni po tisuću ratnih zarobljenika, razmijenile su stavove o mogućem prekidu vatre i dogovorile nastavak pregovora.

Rusija i Ukrajina potvrdile su da je dogovorena razmjena zarobljenika u potpunosti provedena 25. svibnja.

Početak pregovaračkog procesa u Istanbulu naišao je na pozitivne reakcije međunarodne zajednice, a tursko posredovanje izazvalo je velik interes svjetskih medija.

Novi sastanak dolazi dan nakon jednog od najsmjelijih i najuspješnijih ukrajinskih napada ikada izvedenih na ruskom tlu, koji je dosezao čak do Sibira.

Veliki, koordinirani napad dronom na četiri ruska vojna aerodroma pogodio je desetke zrakoplova, uključujući strateške bombardere, prema ukrajinskoj sigurnosnoj službi (SBU).

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u nedjelju je telefonski razgovarao sa svojim američkim kolegom Marcom Rubiom o tim razgovorima, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova, koje je citirala novinska agencija Tass. 

Moskva je predložila ovaj krug pregovora. Sredinom svibnja, zaraćene strane su se 16. svibnja našle po prvi put od 2022. godine na izravnim pregovorima u turskoj metropoli. Rezultat tog sastanka bio je samo da su se dvije strane obvezale na veliku razmjenu zarobljenika.

Ukrajinski stav za ovaj krug pregovora uključuje, prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, potpuno bezuvjetno primirje, oslobađanje zarobljenika i povratak otete djece.

Kako bi se stvorio trajni mir, mora se pripremiti i sastanak na najvišoj razini, rekao je Zelenskij.

Moskva je odbacila bezuvjetno primirje, ali je nedavno signalizirala spremnost pod nizom preduvjeta.

"Tijekom trajanja primirja, barem je potrebno da zapadne zemlje prestanu isporučivati ​​oružje kijevskom režimu i da Ukrajina prekine mobilizaciju", rekao je u petak ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja.