EU ĆE USKORO odobriti bugarsku kandidaturu za uvođenje eura već od 1. siječnja 2026., čime će Bugarska postati 21. članica monetarne unije bloka, javlja Politico.

Nakon godina čekanja, nekoliko dužnosnika izjavilo je za Politico da se očekuje kako će Europska komisija i Europska središnja banka (ECB) konačno dati svoj blagoslov u izvješću koje će biti objavljeno sljedeće srijede.

Pristupanje Bugarske eurozoni pomoglo bi zemlji povećati trgovinu s ostatkom bloka, smanjiti transakcijske troškove i ojačati njezin utjecaj u Bruxellesu.

"Pridruživanje eurozoni samo će ojačati (suverenitet, op. a.) Bugarske - sudjelovat ćemo u procesu donošenja odluka ECB-a", rekao je Atanas Pekanov, bugarski ekonomist i bivši zamjenik premijera, za Politico.

Pravo glasa u odlukama monetarne politike ECB-a

Desetljećima je lev - lokalna valuta - bio vezan uz euro, ali zemlja nije imala pravo glasa u odlukama monetarne politike ECB-a jer nije bila članica.

Ako se Bugarska pridruži jedinstvenoj valuti prema planu 2026., bugarski guverner središnje banke dobit će formalno mjesto u Upravnom vijeću ECB-a. Ipak, kao tek 13. najveća članica Unije, s udjelom manjim od 1 posto u bruto domaćem proizvodu, njezin će utjecaj u Vijeću biti ograničen.

Rizičan potez

Kritičari, međutim, upozoravaju da taj potez nije bez rizika. Uvođenje jedinstvene valute moglo bi, primjerice, izazvati "hrvatski scenarij", odnosno barem jednokratni rast cijena - što bi osobito pogodilo siromašnija kućanstva u ruralnim područjima - jer bi poduzeća mogla iskoristiti promjenu.

Srednjoročno, niske domaće cijene također se obično prilagođavaju višim europskim standardima zahvaljujući povećanoj trgovini unutar bloka. Takav je obrazac bio kod nedavnih novih članica poput Slovačke, Estonije i Litve, koje su sve u početku iskusile rast inflacije.

Najveći strah je da bi inflacija najviše pogodila osnovne proizvode poput povrća, osobito u ruralnim područjima gdje potrošači imaju manje izbora. "(Ruralni birači su skeptični, op. a.) ne zato što su euroskeptici, nego zbog straha od povećanja troškova života", rekao je Pekanov, veliki zagovornik uvođenja eura.

Predsjednik želi odgodu uvođenja eura

Kako piše Politico, odgovarajući na te zabrinutosti, bugarski predsjednik Rumen Radev izazvao je šok diljem zemlje nakon što je ranije ovog mjeseca najavio da želi održati nacionalni referendum kojim bi se odgodilo uvođenje eura.

Međutim, to vjerojatno neće dopustiti bugarski Ustavni sud, koji je već u nekoliko navrata presudio da bi takvo glasanje bilo neustavno. Radevova najava također nije popularna u parlamentu, gdje većina bugarskih stranaka podržava uvođenje eura.

>> Predsjednik predložio, a bugarski parlament odbio referendum o euru

"Nema smisla, u trenutku kada nacija treba biti uvjerena da će uvođenje eura samo koristiti konkurentnosti našeg gospodarstva, uvoditi raspravu koja zapravo manipulira ljudima i usađuje im strah", izjavio je danas bugarski premijer Rossen Jeliazkov.

Sofija je trenutno na dobrom putu da ispuni kriterije za ulazak u eurozonu nakon što je inflaciju svela na ciljanu razinu - što je dosad bila jedna od najvećih prepreka u tom procesu.

Da bi se pridružila eurozoni, prosječna stopa inflacije u Bugarskoj od travnja 2024. do travnja 2025. mora biti unutar 1.5 postotnih bodova stope inflacije tri zemlje EU-a s najnižom inflacijom, piše Politico. U 2024. to su bile Irska (1 posto), Italija (1.4 posto) i Luksemburg (1.6 posto).

Inflacija u Bugarskoj pala je s 4.7 posto u 2023. na 2.6 posto u 2024. No, očekuje se da će ove godine porasti na 3.6 posto - znatno iznad stope eurozone od 2.1 posto za 2025. - ponajviše zbog povećanja PDV-a na mnoge proizvode početkom godine.