NOVI njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt objasnio je na licu mjesta, na njemačko-austrijskoj granici, kakva je sada njemačka politika prema migrantima, piše Deutsche Welle.

Kiefersfelden kao nova granična točka

Kiefersfelden. To mjesto u Bavarskoj ima topao prizvuk za mnoge njemačke turiste. Dolazeći iz Münchena, autocesta tu vijuga prema jugoistoku, prema Alpama. A iza Kiefersfeldena je Austrija i tu počinje godišnji odmor.

Sada novi njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) stoji u Kiefersfeldenu i govori o tome kako tu, na granici, već tjedan dana vladaju nova pravila i provode se strože kontrole.

Nova vlada je još u predizbornoj kampanji najavila borbu protiv ilegalne migracije, a sada to želi i provesti. Za razliku od dosadašnje prakse, sada se i tražiteljima azila može zabraniti ulazak u zemlju - izuzetak su određene skupine kao što su trudnice i djeca.

Odlučna borba protiv krijumčarenja ljudi

Godinama je vrijedilo pravilo: svatko tko je stigao u Njemačku, na bilo koji način, i izjavio da želi podnijeti zahtjev za dobivanje azila, mogao je ući u zemlju. To je sada drugačije. Na pitanje novinara DW-a što se konkretno mijenja i što je poruka nove vlade, Dobrindt odgovara: "Želim poručiti svima onima koji misle da mogu zarađivati na ljudskoj patnji tako što krijumčare ljude u druge zemlje, da ćemo učiniti sve kako bismo zaustavili te kriminalne aktivnosti."

Političar CSU-a zatim gotovo ponosno dodaje: od kada je nova vlada stupila na dužnost, spriječeno je 739 pokušaja ilegalnog ulaska u zemlju. Tjedan dana ranije bilo ih je samo 511, što predstavlja povećanje od 45 posto. To je moguće, kaže Dobrindt, samo zato što je dodatnih 3.000 policajaca raspoređeno na granici. Prije ih je bilo 11.000, sada ih je 14.000.

Odmak od Merkelove politike otvorenih vrata

Krijumčari ljudi, ilegalna migracija - Dobrindt stalno koristi te izraze. Nova oštrina prema migrantima ujedno je i konačni raskid s politikom bivše kancelarke Angele Merkel (CDU). Ona je 2015. i 2016. godine dozvolila dolazak stotina tisuća izbjeglica iz Sirije, Afganistana i mnogih afričkih zemalja.

Iako je novi kancelar Friedrich Merz (CDU) u svom govoru u Bundestagu ranije ovoga tjedna naglasio da Njemačka ostaje zemlja imigracije, Dobrindt sada u Kiefersfeldenu formulira stvari pomalo komplicirano, govoreći da će policajci sada u "kombinaciji humanosti i reda" ponovno voditi više računa o redu. U tu svrhu će se koristiti još više dronova, termalnih kamera i helikoptera.

Europski sukobi oko migracijske politike

Novi njemački kancelar Friedrich Merz je u predizbornoj kampanji obećao da će već prvog dana na dužnosti uvesti drugačiju migracijsku politiku – vjerojatno i zbog uspjeha desno-populističke stranke Alternativa za Njemačku (AfD) koja je posljednjih godina bilježila uspon sa svojim oštrim protivljenjem svakom obliku migracije.

Ali nova njemačka oštrina nije svuda u Europi dočekana s odobravanjem. Već na samom početku mandata, tijekom posjeta poljskom predsjedniku Donaldu Tusku, Merz je čuo da se i istočni susjed želi boriti protiv ilegalne migracije – ali na vanjskim granicama Europske unije, a ne na njemačko-poljskoj granici. Poljska neće prihvatiti migrante iz Njemačke, rekao je Tusk, obraćajući se izravno Merzu: "AfD je vaš problem, gospodine kancelaru."

Merz je na to ljubazno odgovorio: "Želimo zajedno razvijati europsku migracijsku i azilantsku politiku i provodit ćemo granične kontrole na način koji će biti prihvatljiv za naše susjede."

Najave daljnjih mjera

A ministar Dobrindt je, po povratku iz Kiefersfeldena, najavio da će nova vlada nastaviti tim svojim putem: programi dobrovoljnog prijema bit će ukinuti, a osobama s posebnim, takozvanim statusom supsidijarne zaštite, neće biti dozvoljeno dovođenje članova obitelji u Njemačku.