GODINE 1944. borci norveškog otpora u gradu Kongsbergu digli su u zrak tvornicu koja je proizvodila topove za okupatorske nacističke njemačke snage tijekom Drugog svjetskog rata.

Više od 80 godina kasnije, općina bi ponovno mogla biti meta sabotaže i priprema se za rat.

Lokalne vlasti su očistile i osposobile skloništa iz doba Hladnog rata, instalirale novi satelitski komunikacijski sustav i surađuju s vojskom na planovima za pomoć u slučaju raspoređivanja zapadnih snaga u slučaju sukoba.

"Lekcija koju smo naučili iz Ukrajine jest da su svi dali svoj doprinos", rekao je Odd John Resser, službenik za hitna stanja u Kongsbergu, spomenuvši pivovare koje su se preorijentirale na proizvodnju Molotovljevih koktela, lokalne vlasti koje su gradile škole u skloništima i tvornice oružja koje su pojačale proizvodnju.

"Nakon desetljeća mira započela je nova era"

Diljem nordijskih zemalja vlade povećavaju izdvajanja za obranu, ponovno procjenjuju sigurnosne prijetnje i promiču koncept totalne obrane. Riječ je o pristupu koji mobilizira čitavo društvo kako bi se obranilo od vojnih i nevojnih prijetnji.

Dok Moskva vodi rat u Ukrajini, zapadni dužnosnici optužuju Rusiju da stoji iza kampanje sabotaža, požara i kibernetičkih napada, a diljem kontinenta raste zabrinutost oko toga može li se Europa osloniti na SAD kao partnera.

Norveška je vlada u svibnju objavila svoju prvu nacionalnu strategiju sigurnosti, navodeći kako se zemlja suočava s najozbiljnijom sigurnosnom situacijom od Drugog svjetskog rata.

"Nakon desetljeća mira," upozoreno je, "za Norvešku i Europu započela je nova era."

"Ono što se sada događa u Ukrajini mora biti poziv na buđenje za sve nas i moramo ojačati svoju obranu kako bismo spriječili da se nešto slično dogodi nama," izjavio je norveški premijer Jonas Gahr Støre za Associated Press.

Totalna obrana

Norveška planira ponovno graditi skloništa u novim zgradama, praksu koju je prekinula 1998. Švedska je 2022. imenovala ministra za civilnu obranu, a građani od 16 do 70 godina obvezni su pomagati u krizama. Finska prednjači s civilnim skloništima koja mogu primiti 86 % populacije – jedno u Helsinkiju prima 6.000 ljudi i otporno je na nuklearne napade.

Norveška i druge nordijske zemlje preporučuju zalihe hrane i vode za sedam dana. U Kongsbergu, većina ispitanih ima barem neke zalihe, iako rijetki mogu izdržati tjedan. „Radije bih bila pripremljena nego nespremna,“ rekla je Katina Bakke iz lokalne trgovine.

Zajednica uz vojsku

Iako nema neposredne prijetnje, Kongsberg bi bio važan u slučaju sukoba. Grad je sjedište Kongsberg Grupe, proizvođača oružja korištenog u Ukrajini, a lokalne vlasti već surađuju s vojskom u pripremama za mogući dolazak saveznika.

Istovremeno se pripremaju i za vjerojatnije prijetnje poput pandemija i nestanka struje. Nakon poplave 2007. i simulacije nestanka struje 2016., grad je proveo procjenu rizika, nabavio agregate i satelitske veze, a zdravstveni sustav redovno printa ključne podatke.

Bilo je i problema – prvi satelitski telefoni radili su samo na lokalnom groblju. Zbog nesigurnosti nakon izbora Donalda Trumpa, grad je odabrao norveškog operatera za veću kontrolu u krizama.

Model nordijskih zemalja oslanja se na lokalne vlasti koje samostalno donose odluke i surađuju s građanima i tvrtkama. Vojska nije zadužena za dostavu vode – to je posao zajednice, ističe Martha Turnbull iz Centra za borbu protiv hibridnih prijetnji.

Sabotaža na radaru

Prijetnje iz Moskve mogu doseći dublje u Europu, upozorava britanski stručnjak Matthew Redhead. Norveški ministar obrane Sandvik kaže da su sabotaže i vandalizam u porastu, s ciljanjem infrastrukture.

U Kongsberg Grupi zabilježeni su pokušaji uništavanja opreme, dronovi iznad zabranjenih zona i probijanja perimetra. „Sabotaža je prijetnja kakvu nismo vidjeli od Drugog svjetskog rata,“ kaže glavni sigurnosni službenik Even Tvedt. Iako nije uvijek jasno tko stoji iza incidenata, broj slučajeva zabrinjava.

Redhead zaključuje da Rusija djeluje na „predratnoj“ razini, dok ostatak Europe možda još nije svjestan ozbiljnosti prijetnje: „Možda će trebati ozbiljno preplašiti ljude.“