Talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je danas da je papa Lav tijekom telefonskog razgovora s njom potvrdio svoju spremnost da u Vatikanu bude domaćin sljedećeg kruga pregovora kako bi se pokušao okončati rat između Rusije i Ukrajine.

>> Opširnije

Američki državni tajnik Marco Rubio danas je inzistirao da se Trumpova administracija ne povlači iz svijeta, odbacujući kritike svojih bivših kolega u Kongresu zbog rezanja pomoći inozemstvu i proračuna za diplomaciju, od kojih neki žale što su glasali za njegovu potvrdu jer se nije suprotstavio predsjedniku Donaldu Trumpu.

>> Opširnije

"Po meni će Rusija definitivno biti relativni pobjednik. Dobit će Krim, dobit će onoliko prostora koliko osvoje i oni će definitivno nastaviti rat", zaključio je Kotromanović.

>> Opširnije

Ukrajinski premijer Denis Šmihal i češki premijer Petr Fiala dogovorili su suradnju u obuci ukrajinskih pilota za borbene zrakoplove F-16, objavljeno je u zajedničkoj izjavi nakon sastanka u Užhorodu.

Prema informacijama koje je objavila Europska Pravda, dogovor uključuje ne samo obuku za F-16, već i za druge vrste letjelica i helikoptere. Obuka će se provoditi u Ukrajini i Češkoj, a uključivat će i razvoj simulatora te izgradnju kapaciteta za edukaciju unutar obje zemlje.

U izjavi se ističe da će program obuke obuhvatiti i tehničko osoblje na zemlji, s fokusom na modernizaciju kroz konkretne projekte.

Dvojica premijera naglasila su i potrebu za daljnjim povećanjem vojne, financijske, gospodarske i humanitarne pomoći Ukrajini, te važnost jačanja suradnje obrambene industrije dviju zemalja.

Ruske snage izvele su raketni napad na Šostkinsku hromadu u Sumskoj oblasti, pri čemu je oštećena infrastruktura jednog poduzeća, izvijestila je Vojna uprava Sumske oblasti.

Napad se dogodio poslijepodne, a prema navodima ukrajinskih Zračnih snaga raketa je detektirana iznad Sumskog oblasnog teritorija u 17:19. Vojna uprava je na Telegramu potvrdila da su u tijeku akcije traganja i spašavanja na pogođenom području. „Neprijatelj je izveo raketni napad na Šostkinsku hromadu. Oštećena je infrastruktura jednog poduzeća. U tijeku su operacije traganja i spašavanja“, navodi se u službenom priopćenju.

Šostkinska hromada, administrativna jedinica koja obuhvaća više naselja i njihovu okolinu, nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Ukrajine, blizu granice s Rusijom i često je meta napada od početka invazije.

Ukrajinski vojnik Vitalij Lucenko osuđen je na 16 godina zatvora u Rusiji zbog, kako tvrde ruske vlasti, sudjelovanja u terorističkom napadu na području Kurske oblasti.

Prema priopćenju Istražnog odbora Ruske Federacije, Lucenko, vojnik prve klase iz 33. samostalne jurišne bojne Oružanih snaga Ukrajine, u listopadu 2024. godine navodno je ilegalno prešao rusku granicu u pratnji skupine ukrajinskih vojnika te sudjelovao u nizu oružanih akcija u okruzima Sudža i Korenevo.

Ruski istražitelji tvrde da je Lucenko prilikom tog upada prijetio lokalnim stanovnicima, ometao evakuaciju, otvorio vatru na pripadnike ruskih snaga i civile, te sudjelovao u blokadi sela Olgovka. Navodi se da su ga pripadnici ruskih oružanih snaga potom zarobili i predali istražiteljima.

Sud u Rusiji osudio ga je na ukupno 16 godina zatvora – prve tri godine kazne provest će u zatvorskoj ustanovi, dok će ostatak služiti u kaznenoj koloniji najvišeg stupnja sigurnosti.

Ovo je drugi slučaj u manje od tjedan dana u kojem je ukrajinski vojnik osuđen na višegodišnju kaznu zatvora u Rusiji zbog navodnog terorizma. Podsjetimo, 19. svibnja Rusija je proglasila krivim i Serhija Čumasova, također pripadnika ukrajinske vojske, za navodni teroristički napad u Kurskoj oblasti. Osuđen je na 15 godina zatvora.

Ruske vlasti poslale su najmanje 20.000 naturaliziranih građana na bojište u Ukrajini jer se nisu prijavili za vojnu obvezu, izjavio je 20. svibnja Aleksandar Bastrikin, predsjednik ruskog Istražnog odbora, prenosi državna agencija TASS.

>> Opširnije

Vitalij Šapovalov, jedan od najpoznatijih ruskih snajperista, poginuo je na bojištu u Ukrajini.

>> Opširnije

Volodimir Zelenski objavio je na platformi X zahvalu Ursuli von der Leyen i "cijeloj Europskoj uniji" na 17. paketu sankcija, nazvavši ga "korakom u pravom smjeru".

Zelenski je dodao:

Važno je uvesti stroga ograničenja ruskoj floti tankera, koja služi za financiranje ubojstava, kao i svim shemama kojima se Rusija koristi za jačanje svoje vojne industrije. Što je veći pritisak na Rusiju, to će Moskva imati više poticaja da krene prema istinskom miru.

S Ursulom smo razgovarali i o pripremama za 18. paket sankcija EU. Ruska nafta, energetska infrastruktura, banke i financijske sheme – to su područja koja Rusiju najviše pogađaju i stoga najviše pridonose miru. Zahvaljujem svima koji zagovaraju strože sankcije i donose odlučne odluke.

Detaljno smo razgovarali i o jučerašnjem razgovoru s predsjednikom Trumpom te o našoj zajedničkoj diplomatskoj suradnji s partnerima. Europa mora biti uključena i svaki korak koordiniramo što je moguće usklađenije.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova pozvao je zemlje članice skupine G7 da snize gornju granicu cijene ruske nafte koja se prevozi morskim putem s trenutačnih 60 na 30 dolara po barelu. Takav bi potez, smatra Kijev, dodatno ograničio ruske prihode od izvoza nafte i smanjio njezinu sposobnost financiranja rata.

"Gornja granica cijene nafte, s naše točke gledišta, razumna granica je 30 dolara", izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Andrij Sibiha tijekom posjeta Bruxellesu.

G7 je ograničenje cijene uveo u prosincu 2022. kao dio sankcijskog režima protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu. Prema pravilima, kompanijama iz zemalja G7 zabranjeno je pružati usluge transporta, osiguranja i financiranja ruske nafte ako se prodaje po cijeni višoj od 60 dolara po barelu.

Cilj mjere bio je zadržati rusku naftu na svjetskom tržištu kako bi se spriječio nagli rast cijena, ali istodobno ograničiti prihode Moskve.

Sada britanska vlada razmatra mogućnost dodatnog snižavanja limita, kako bi se on približio stvarnim troškovima proizvodnje. Time bi se, smatra London, dodatno smanjili prihodi koje Rusija ostvaruje prodajom nafte.

Ukrajina u svojim diplomatskim naporima nastoji uvjeriti zapadne saveznike da dodatnim ekonomskim pritiskom prisile Moskvu na prekid rata i prihvaćanje uvjeta mirovnog sporazuma.

Rusija je optužila NATO za provođenje, kako navodi, agresivnih akcija u Baltičkom moru koje ometaju slobodu plovidbe, nakon što je Estonija pokušala, ali nije uspjela zaplijeniti jedan tanker.

Estonija je prošlog četvrtka izjavila da je Moskva nakratko poslala borbeni zrakoplov u zračni prostor NATO-a iznad Baltičkog mora tijekom pokušaja zaustavljanja tankera za koji se vjeruje da je dio „flote iz sjene“ koja krši zapadne sankcije uvedene Rusiji.

Reuters javlja da je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, upitana o ovom slučaju na svom tjednom brifingu, izjavila da Moskva pomno prati događaje na Baltiku te da će reagirati na, kako je rekla, nezakonite akcije NATO-ovih brodova ako budu predstavljale rizik.

Ruske snge su prošlog tjedna prvi put snimljene kako štite flotu tankera koja prevozi rusku naftu diljem svijeta kako bi izbjegla zapadne sankcije. Kako tvrde estonske vlasti, ruski borbeni avion Su-35 preletio je tanker Jaguar u estonskom zračnom prostoru nakon što su ga estonske snage pokušale zaustaviti radi kontrole.

>> Opširnije

Samo nekoliko minuta nakon što je Europska unija usvojila 17. paket sankcija protiv Rusije, Litva je pozvala na pripremu novog vala mjera.

Ministar vanjskih poslova Litve Kestusis Budrys izjavio je da je vrijeme za 18. krug sankcija, neposredno prije početka sastanka s kolegama iz EU. Njegova izjava dolazi u trenutku kada Moskva ponovno odbacuje sve optužbe i pokušaje pritiska iz Bruxellesa.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, komentirajući najnoviji paket sankcija, poručila je da se Rusija “nikada neće pokoriti ultimatumima bilo koga”. Dodala je i kako je “jasno da Europa želi ponovno naoružati Ukrajinu kako bi nastavila rat”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama. Inicijativa je predstavljena u pismu koje je uputio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, a u kojem iznosi nove mogućnosti za suradnju u obrambenoj industriji i trgovini.

>> Opširnije

Litavska ministrica obrane Dovilė Šakalienė komentirala je telefonski razgovor američkog predsjednika Donalda Trumpa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ocijenivši da izjave koje su uslijedile nakon tog razgovora podsjećaju na "pokvarenu ploču".

>> Opširnije

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu da su ruske službe sigurnosti spriječile terorističke napade u Kremlju i na Crvenom trgu neposredno prije Dana pobjede, 9. svibnja.

>> Opširnije

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da je na Ukrajini odluka o tome hoće li se pregovori nastaviti.

Na redovitom tjednom brifingu kazala je da Kijev mora odlučiti hoće li surađivati na izradi memoranduma koji bi trebao prethoditi budućem mirovnom sporazumu.

Dodala je da su, prema ruskoj interpretaciji, europski saveznici Ukrajine pokušali - i nisu uspjeli - spriječiti izravan dijalog Kijeva i Moskve.

Izjava Zaharove dolazi dan nakon dvosatnog razgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Nakon tog razgovora, Putin je rekao da je Moskva spremna raditi s Kijevom na izradi memoranduma koji bi poslužio kao temelj za budući mirovni sporazum.

Američki predsjednik Trump i šef Kremlja Putin ponovno su telefonirali o ratu u Ukrajini. Kakve su šanse za postizanjem mira? Male kao i do sada, tvrde analitičari.

>> Opširnije

Međunarodni monetarni fond (MMF) pokrenuo je novu reviziju četverogodišnjeg programa pomoći Ukrajini, vrijednog 15.5 milijardi dolara (oko 11.6 milijardi funti), dogovorenog 2023. godine.

Riječ je o osmom pregledu korištenja sredstava iz programa Extended Fund Facility (EFF), koji je osmišljen kako bi stabilizirao ukrajinske javne financije, teško pogođene ruskom invazijom, te pružio jamstvo međunarodnim saveznicima da Ukrajina provodi odgovorne ekonomske politike i borbu protiv korupcije.

"Taj program za nas ostaje ključan element otpornosti, osobito u ovim vremenima," rekao je guverner Ukrajinske narodne banke Andrij Pišnij.

Gospodarstvo teško pogođeno ratom

Od početka invazije u veljači 2022., ukrajinsko gospodarstvo pretrpjelo je ogromne štete: milijuni ljudi su izbjegli, gradovi i infrastruktura su uništeni, a opskrbni lanci prekinuti.

U prvoj godini rata ukrajinski BDP pao je za gotovo 30 %. Iako se gospodarstvo još uvijek nije vratilo na pretkrizne razine, zabilježen je skroman rast tijekom 2023. i 2024. godine.

Cilj MMF-ovih redovitih revizija je osigurati da Ukrajina zadrži makroekonomsku stabilnost i da se sredstva koriste transparentno, u skladu s postavljenim ciljevima.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nije zainteresiran za mir, za prekid vatre postavlja svoje uvjete i samo želi dobiti na vremenu, izjavio je danas njemački ministar obrane Boris Pistorius.

>> Opširnije

Ukrajinske vlasti izvijestile su jutros o žrtvama i ranjenima tijekom posljednja 24 sata u Harkivskoj, Donjeckoj i Hersonskoj oblasti.

U Harkivu je guverner Oleh Sinegubov priopćio da su dvoje žena, stare 73 i 45 godina, ozlijeđene u ruskom granatiranju.

U Donjeckoj oblasti, prema riječima guvernera Vadima Filaškina, šest osoba je ranjeno, a jedna osoba je poginula.

U Hersonskoj oblasti, guverner Oleksandr Prokudin izjavio je da je pet civila ranjeno u napadima na "društvenu infrastrukturu".

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo izvijestilo je da je Rusija preko noći lansirala 108 dronova prema ciljevima diljem Ukrajine.

"Zračni napad odbijen je kombinacijom zračne obrane, protuzračnih raketnih postrojbi, elektroničkog ratovanja, bespilotnih sustava i mobilnih vatrenih skupina Oružanih snaga Ukrajine," navodi ukrajinska vojska u priopćenju.

Do jutros je neutralizirano 93 drona, od čega je 35 srušeno, a 58 elektronički ometano.

Nije jasno što se dogodilo s preostalih 15 dronova, niti jesu li pogodili ciljeve ili su jednostavno izgubljeni u letu.

Napadi su, prema informacijama zrakoplovstva, bili usmjereni na oblasti Donjeck, Dnjepropetrovsk, Sumi i Žitomir.

Kao što je prethodno objavljeno, ukrajinske vlasti ranije su navele da su među četiri pogođene regije upravo Sumi i Dnjepropetrovsk.

Državna služba za hitne situacije Ukrajine objavila je da nema izvješća o žrtvama, unatoč širenju požara nakon udara u tim područjima.

Ministri vanjskih poslova i obrane iz zemalja članica Europske unije se danas sastaju u Bruxellesu kako bi raspravljali o sukobu koji se nastavlja u Ukrajini, obrambenim kapacitetima bloka i sve većim napetostima na Bliskom istoku.

Šefovi diplomacija bi trebali službeno odobriti 17. paket sankcija Europske unije protiv Moskve zbog ruskog rata u Ukrajini, a usredotočit će se na takozvanu rusku flotu u sjeni.

Riječ je o brodovima koji plove pod zastavama trećih zemalja, a koje Rusija koristi kako bi izbjegla sankcije.

Osobne sankcije poput zabrane ulaska u Europsku uniju i zamrzavanje imovine su predviđene u više od deset slučajeva.

Također, postoje planovi da se kazni nekoliko desetaka tvrtki uključenih u rusko zaobilaženje sankcija.

>> Opširnije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je otvoren za daljnje pregovore s Moskvom, no ponovio je da se ukrajinski vojnici neće povući s teritorija koje je Rusija anektirala.

>> Opširnije

Europski vođe su pristali sankcijama povećati pritisak na Rusiju nakon što ih je američki predsjednik Donald Trump brifirao o svom pozivu s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz kasno u ponedjeljak.

>> Opširnije