BORBA protiv korupcije, jačanje institucija i europske reforme ostaju trajna obveza kako bi Crna Gora bila snažna, europska i pravedna prema svakom čovjeku koji u njoj živi, poručio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović u obraćanju građanima povodom 19 godina od obnove crnogorske neovisnosti.

On je rekao da vjeruje kako Crna Gora mora biti zemlja u kojoj trud, znanje i poštenje vode naprijed. "Nastavljamo, još snažnije, voditi Crnu Goru prema mjestu koje joj pripada – mjestu razvijene, demokratske, europske zemlje. Put pred nama pun je izazova. Ali sam siguran: ako nastavimo zajedno – uspjet ćemo. Za Crnu Goru svih nas", rekao je Milatović.

Premijer Milojko Spajić, na prijamu upriličenom povodom ovog velikog crnogorskog praznika, izjavio je kako je uvjeren da je obveza naše generacije, za veliki jubilej koji dolazi – dvadeset godina od obnove neovisnosti – povesti Crnu Goru tamo gdje oduvijek pripada, u Europsku uniju.

"Test sazrijevanja"

"Sljedeće dvije godine bit će test ukupnog društvenog sazrijevanja i spremnosti da zajednički ostvarimo san koji je sada već nadohvat ruke. Ponosni na slojevitost, kompleksnost i raznolikost koje smo sačuvali u kontekstu uvijek izazovne balkanske stvarnosti, dostojanstveno i entuzijastično ulazimo u završnicu pristupnog procesa", kazao je Spajić.

Predsjednik crnogorskog parlamenta i čelnik prosrpske desnice Andrija Mandić jedini je visoki crnogorski dužnosnik koji nije čestitao Dan neovisnosti Crne Gore. Zastupnik Mandićeve Nove srpske demokracije Jovan Vučurović, s druge strane, u izjavi za medije rekao je da nema pozitivne emocije prema referendumu nakon kojeg je Crna Gora stekla neovisnost.

"Bilo je mnogo neregularnosti, bile su uključene ekipe o kojima i danas govorimo, poput Keljmendija i Lazovića. Nakon stjecanja neovisnosti, išli su dalje u smjeru produbljivanja podjela, stvaranja feuda kojim će vladati Prva familija", rekao je Vučurović aludirajući na obitelj dugogodišnjeg čelnika Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.

Zastupnik oporbene Demokratske partije socijalista Ivan Vuković, s druge strane, za podgorički dnevnik Vijesti izjavio je da su obnovom neovisnosti 2006. godine stvorene osnovne pretpostavke da građani slobodno i samostalno odlučuju o svojoj političkoj sudbini. Međutim, ocjenjuje da su nakon političkih promjena 2020. priliku da odlučuju o Crnoj Gori dobili "ljudi čiji je doživljaj 21. svibnja potpuno drugačiji".

"Njihov politički svjetonazor počiva na kompleksu niže vrijednosti, odnosno uvjerenju da naša država nije dovoljno sposobna da se brine o sebi. Otuda brojni primjeri državne neodgovornosti, a zapravo političke infantilnosti i, u odnosu na našeg sjevernog susjeda (Srbiju), beznadno inferiornog djelovanja crnogorskih dužnosnika tijekom posljednjih pola desetljeća", tvrdi Vuković, zastupnik stranke koja je predvodila Pokret za neovisnost.

Nužnost reformi

Na parlamentarnim izborima 2020. godine u Crnoj Gori prvi je put došlo do smjene vlasti. Tada je, nakon 31 godinu vladavine, DPS prešao u oporbu, a novu vladajuću većinu činile su stranke tadašnjeg prosrpskog Demokratskog fronta (DF), Demokrati Alekse Bečića i Građanski pokret URA Dritana Abazovića, uz manje koalicijske saveznike. Bivši DF i Demokrati dio su i aktualne vlasti, koju predvodi Pokret Europa sad (PES), koji je u međuvremenu formiran, a predvodi ga premijer Milojko Spajić.

Čestitku crnogorskim dužnosnicima povodom Dana neovisnosti uputila je i europska povjerenica za proširenje Marta Kos. Ona je u objavi na mreži X poručila da je prije 19 godina Crna Gora slobodno i demokratski izabrala neovisnost. "Danas zajedno radimo na vašoj budućnosti u Europskoj uniji i ponosni smo što vas podržavamo na tom putu", poručila je Kos.

Posebnu pozornost u crnogorskim medijima izazvala je čestitka veleposlanika Njemačke Petera Feltena, koji je Dan neovisnosti čestitao odjeven u crnogorsku narodnu nošnju.

"Njegujemo crnogorsko-njemačke odnose jer 'Čovjek bez prijatelja – slamka na vjetrometini.' Crna Gora ima bogatu povijest i tradiciju, o kojima sve više učimo, ponekad čak i u praksi", objavio je Felten na mreži X uz videozapis u crnogorskoj nošnji.

Na referendumu 21. svibnja 2006. godine Crna Gora obnovila je svoju neovisnost, napustivši državnu zajednicu sa Srbijom. Neovisnost države podržalo je 55,5 posto građana Crne Gore koji su izašli na referendum, dok je za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasovalo 44,5 posto.

Crnogorski parlament prethodno je usvojio Zakon o referendumu, koji je donesen uz preporuku Europske unije, a koji je predviđao da je za uspjeh referenduma bilo potrebno da ga podrži najmanje 55 posto izašlih birača.