DOK BROJNI mediji ovih dana analiziraju tko je Tomislav Šuta, kandidat HDZ-a za gradonačelnika Splita koji će se u drugom krugu sučeliti s aktualnim gradonačelnikom Ivicom Puljkom (Centar), u fokusu su njegova profesionalna biografija ili simpatije prema Hajduku. Istovremeno, u drugi plan pada afera koja već godinama prati njegovu najbližu obitelj. Riječ je o slučaju eksploatacije kamena i proizvodnje betona na Šolti, u koji su uključeni Šutina braća, Božo i Mate.

Zarađuju milijune eura

Kao vlasnici i suvlasnici više tvrtki i obrta na Šolti, oni su godinama povezivani s inspekcijskim nadzorima, prijavama i sudskim postupcima zbog sumnje na bespravnu gradnju, ilegalnu eksploataciju mineralnih sirovina i rad bez potrebnih dozvola i koncesija. Božo Šuta je vlasnik tvrtke Beton Šolta i obrta B-KOP, dok su on i Mate Šuta suvlasnici firme B-KOP. 

Tvrtka Beton Šolta je u 2024. uprihodovala 643 tisuće eura. Dobit je iznosila 92 tisuće eura. Za tvrtku B-KOP nismo pronašli relevantne podatke. No istoimeni obrt u 2024. uprihodio je čak 5,66 milijuna eura. Poslovao je s dobiti od gotovo 554 tisuće eura. U 2023. obrt je uprihodio oko 4 milijuna eura (bruto dobit 579,69 tisuća eura), u 2022. prihod je iznosio 4,39 milijuna eura (984,5 tisuća eura iznosila je bruto dobit).

Napokon su dobili dozvolu, općinski vijećnici traže da se preispita zakonitost

Godinama je jedan od problema bio što je betonara koju su izgradili bila ilegalna, tj. nije imala građevinsku dozvolu. U posjedu smo prepiske između Općine Šolta i Ministarstva prostornog uređenja iz koje proizlazi da je tvrtka Beton Šolta d.o.o. krajem 2024. godine od Splitsko-dalmatinske županije dobila građevinsku dozvolu za izgradnju betonare na Šolti.

Prema toj dokumentaciji, Općina Šolta uputila je primjedbe i osporila zakonitost izdane dozvole, upozoravajući nadležna tijela na moguće nepravilnosti u postupku. Općinsko vijeće Općine Šolta donijelo je i zaključak o preispitivanju zakonitosti građevinske dozvole, koji je službeno dostavljen Ministarstvu na daljnje postupanje.

Sama građevinska dozvola retroaktivno ne legalizira prijašnje razdoblje nelegalnog rada niti automatski omogućuje eksploataciju sirovina bez koncesije.

Betonara se trebala ukloniti još 2023.

Provjereno Nove TV, pisao je Dnevnik.hr, u rujnu prošle godine donosi da spomenuta betonara nema građevinsku dozvolu, ali ima nalog Državnog inspektorata za uklanjanje. Taj nalog izdan je godinu i pol prije priloga Provjerenog, no sve to vrijeme betonara je radila bez građevinske dozvole.

Mineralnu sirovinu koju koriste, odnosno građevni kamen, također su nelegalno deponirali. Zbog svega su dobili i kazne. Državno odvjetništvo im je odredilo kaznu od 70 tisuća eura, a Državni inspektorat tri kazne u ukupnom iznosu od 30 tisuća eura.

Braća Šuta su tada kazala kako se nadaju da će im Županija dati građevinsku dozvolu. Ekipi Provjerenog pokazali su presudu Visokog upravnog suda koja poništava dvije odbijenice Ministarstva graditeljstva na njihove zahtjeve za građevinsku dozvolu.

Betonara se nalazi u zaštićenom pojasu državne ceste. Iz Hrvatskih cesta tada su poručili da nikad nisu primili zahtjev niti su izdali suglasnost da betonara tamo bude.

Poduzetnik: 24 ure su radili bageri

Poduzetnik Ante Blašković, koji ima legalnu koncesiju za kamenolom na Šolti, navodi da je za razliku od braće Šuta godinama ulagao i čekao sve potrebne dozvole, dok su oni dovezli desetke tisuća kubika materijala i pokrenuli proizvodnju bez ijednog pravnog temelja.

"Što se dogodilo? Oni su tamo došli i počeli su kopati. Kvaliteta kamena je bila dobra, to znam sigurno, zbog toga što je s tih pozicija, to znaju naši stari, dobro. I kad su oni kužili da je ispod to dobro, oni su, ali doslovno, danima, čak po noći, 24 ure su radili bageri i to kopali", ispričao je Ante Blašković za Provjereno.

Braća Šuta su tada poručila da su žrtve zapravo oni i da se na njima iživljavaju te da samo sa Šolte zapošljavaju 30 ljudi.

DORH i dalje istražuje

Oko spomenute koncesije obratili smo se Ministarstvu gospodarstva, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. Neslužbeno doznajemo da nemaju koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina. Važno je istaknuti da koncesija za eksploataciju može biti izdana isključivo za kamenolome, odnosno eksploatacijska polja, a ne za betonare.

Betonara kao postrojenje za proizvodnju betona ne može biti nositelj koncesije, već sirovinu smije koristiti samo ako je nabavljena iz legalnog kamenoloma s važećom koncesijom. Ako betonara koristi kamen iz nelegalnog iskopa ili s lokacije bez koncesije, tada je i njezino poslovanje u tom dijelu nezakonito, bez obzira na građevinsku dozvolu.

Izostao je i odgovor Državnog inspektorata, kojem smo postavili upit o svim inspekcijskim nadzorima, izrečenim mjerama i statusu izvršenja vezano uz bespravnu gradnju i nelegalnu eksploataciju mineralnih sirovina tvrtki povezanih s braćom Šuta na Šolti.

Općinsko državno odvjetništvo nam je odgovorilo da se slučaj još uvijek istražuje kroz tajne izvide, pa ne mogu iznositi više detalja. Općina Šolta dostavila nam je dokumentaciju iz koje je vidljivo da su nadležnim institucijama uputili više prijava i zahtjeva za inspekcijski nadzor. U prijavama su tražili hitno postupanje i upozoravali na rad bez potrebnih dozvola i koncesija.

Obratili smo se Šuti

Obratili smo se Tomislavu Šuti. Pitali smo ga kako komentira višegodišnje poslovanje svoje braće na Šolti bez građevinske dozvole i koncesije, unatoč inspekcijskim rješenjima i izrečenim kaznama, te smatra li opravdanim što je betonara bila u pogonu godinama prije izdavanja dozvole.

Zatražili smo od njega očitovanje o tome je li, kao saborski zastupnik i član odbora za zaštitu okoliša, financije i infrastrukturu, ikada koristio svoj politički utjecaj ili kontakte u vezi s poslovanjem obitelji na Šolti te kako gleda na tvrdnje legalnih poduzetnika o nejednakim uvjetima na tržištu.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zaključilo da Šuta nije koristio politički utjecaj

U tom kontekstu, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zaprimilo je prijavu u kojoj se tvrdi da Tomislav Šuta, kao saborski zastupnik i član Odbora za zaštitu okoliša i prirode, koristi svoj politički utjecaj kako bi institucije ignorirale nelegalnu eksploataciju kamena i proizvodnju betona od strane svoje braće.

Prijavitelj je tvrdio i da Šuta nije poduzeo nikakvu inicijativu kako bi zaustavio nezakonite radnje svoje obitelji te da su izrečene kazne bile simbolične u odnosu na ostvarene prihode.

Povjerenstvo je zatražilo dodatna pojašnjenja i od Hrvatskog sabora i od Državnog inspektorata. Sabor je potvrdio da je Odbor za zaštitu okoliša i prirode zaprimao pritužbe vezane uz poslovanje braće Šuta, ali da je Odbor te pritužbe samo proslijedio Državnom inspektoratu, a Tomislav Šuta nije sudjelovao u raspravljanju ni odlučivanju o tim pitanjima.

Firma Šutine supruge lani uprihodila preko 600 tisuća eura

Inače, kad već govorimo o poslovanju obitelji, vrijedi podsjetiti i na tvrtku Financial Office koju je Tomislav Šuta osnovao 2016. godine i koja se bavi poslovnim i financijskim savjetovanjem.

Nakon što je izabran u Hrvatski sabor, upravljanje tvrtkom preuzela je njegova supruga Matilda Šuta, koja je prethodno radila kao ekonomistica u splitskoj gradskoj upravi, a potom dala otkaz i prešla u privatni sektor. Tvrtka je u 2024. ostvarila prihode od 603 tisuće eura i bruto dobit od 214 tisuća eura.