U PRVOM krugu lokalnih izbora, birači su u Hrvatskoj izabrali župane u 10 županija, a već je sad poznato i tko su gradonačelnici u 80 gradova. HDZ je ostvario nešto bolji rezultat nego na prošlom izborima, a SDP je doživio težak poraz u Rijeci i Sisku, kaže za Deutsche Welle profesor Ivan Rimac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

"Tradicionalno HDZ osvaja puno jedinica zbog njegove penetracije u sve pore društva. Druge stranke, koje su oporba u nacionalnom parlamentu, uglavnom se bore za one jedinice lokalne samouprave koje imaju veći budžet", kaže Rimac. On kritizira činjenicu da postoji "prevelik broj jedinica lokalne samouprave" u kojima u nekim slučajevima ima vrlo malo kandidata, ili čak samo jedan jedini kandidat, odnosno kandidatkinja.

HDZ "napredovao" u odnosu na prošle izbore

"Ove godine se, zbog velikog uspjeha predsjednika Milanovića u osvajanju drugog mandata, nekako stvorio dojam da će HDZ imati lošije rezultate i na lokalnoj razini. Ali to se nije dogodilo. HDZ je čak i napredovao u odnosu na prošle izbore i osvojio je više mjesta", ocjenjuje profesor Rimac.

Oporba (s nacionalne razine) po njegovom mišljenju nije uspjela ostvariti bolji rezultat, ili barem ponoviti onaj s prošlih, uglavnom zbog razjedinjenosti i pojedinačnih nastupa u izborima za pojedine gradove i županije.

Od većih gradova, izbori su završeni samo u Osijeku, gdje je HDZ-ov kandidat Ivan Radić uvjerljivo trijumfirao na jučerašnjem prvom krugu s osvojenih 70,95 % glasova. Početkom lipnja se održava drugi krug, u koje aktualni zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević (47,59%) ulazi kao favorit u okršaj s nezavisnom kandidatkinjom Marijom Selak Raspudić (15,67 %).

SDP-ov fijasko u Rijeci

U Splitu će se u drugom krugu voditi neizvjesna utrka između Ivice Puljka iz Centra (35,26 %) i HDZ-ovog kandidata Tomislava Šute (30,54 % u prvom krugu). SDP je u Rijeci doživio fijasko, u drugi krug borbe za gradonačelničku dužnost ulaze nezavisna kandidatkinja Iva Rinčić (41,07 %) i Marko Filipović (18,88 %), kao kandidat grupe birača i donedavni SDP-ov gradonačelnik koji je napustio tu stranku.

SDP tako neće imati predstavnika u drugom krugu izbora za prvu osobu Grada Rijeke – njihova kandidatkinja Sandra Krpan je bila tek treća u prvom krugu izbora, čime je prekinuta dominacija SDP-a u Rijeci duga više od tri desetljeća.

"SDP je napravio cijeli niz grešaka koje su vezane primarno uz to da nisu išli u okupljanje koalicije oporbenih stranaka na lokalnoj razini protiv HDZ-a. SDP je izgubio i jednu dosta važnu županiju, a to je Sisačko-moslavačka, gdje su obećanja HDZ-a o daljnjoj obnovi nakon potresa imala veći utjecaj nego njihova kampanja", kaže profesor Rimac.

Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković bio je zadovoljan rezultatom koji je njegova stranka ostvarila u prvom krugu: "Premijer i HDZ nisu bili baš pretjerano uvjereni da će tako dobro proći. Taj hajp koji je SDP imao zbog pobjede Milanovića na predsjedničkim izborima stvarao je izvjesnu paniku u redovima HDZ-a. Oni su zato djelovali na čak tri različite razine u kampanji", kaže profesor Rimac.

Tri razine kampanje

"Poslali su izvjesni broj ministara da se kandidiraju za dužnosti gradonačelnika ili druge lokalne funkcije, čime su signalizirali da pošto poto žele dobiti te izbore, i da zato idu s najjačim kandidatima gdje je to moguće. A tamo gdje nisu htjeli žrtvovati ministre išli su s obećanjima centralne vlasti o velikim investicijama u tim područjima u kojima su imali nešto slabije kandidate. I treća razina kampanje je bilo vrlo aktivno Državno javno tužiteljstvo koje je propitivalo i privodilo oporbene kandidate za bilo kakvu sumnju u nezakonite radnje."

Tužiteljstvo je, kako kaže, tako htjelo "umanjiti lošu percepciju HDZ-a zbog korupcijskih afera njihovih ministara." Obećanja o investicijama su trebala pridobiti jedinice lokalne samouprave koje nemaju dovoljno vlastitih sredstava da unaprijede razvoj, kaže Rimac. I treći nivo sa "žrtvovanjem" ministara koji su nedavno ušli u vladu, tu je cilj bio jačanje profila:

"Sve je urodilo plodom osim aktivnost Državnog odvjetništva. Većina onih koji su bili privedeni uspjeli su naime uvjeriti javnost da to zbog čega su bili privođeni ili ispitivani nije bilo relevantno. Ta privođenja su se čak jednim dijelom, na primjer u Zagrebu, pokazala kontraproduktivnima i samo su pojačala uvjerenje glasača da treba glasati za tu stranku uglavnom gradu."

Obećanja i ovisnost o centralnoj vlasti

Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu podsjeća da je u nekim lokalnim jedinicama HDZ na vlasti još od 1990. godine. S obzirom na rascjepkanost jedinica samouprave, njihov veliki broj, odnosno činjenicu da mnoge od njih nisu financijski dovoljno snažne da (samostalno opstanu), Rimac kaže kako rezultati proteklih lokalnih izbora sve više pokazuju da Hrvatska klizi u "jednostranačje". Zbog čega?

"Kliženje u jednostranačje proizlazi iz obećanja centralne vlasti da će pomagati samo jedinice lokalne samouprave u kojima su njihovi, HDZ-ovi kandidati, došli na vlast. Oni su sad u kampanji to nudili naravno i onim prostorima u kojima nisu na vlasti, nadajući se da će postići bolji rezultat. Ali je pitanje hoće li to obećanje i ostvariti nakon što su u tim jedinicama izgubili izbore, na primjer u Primorsko-goranskoj ili Istarskoj županiji gdje nisu napravili značajniji napredak?"

Kapitalne investicije u Hrvatskoj ne mogu počivati na lokalnoj samoupravi jer su to premale jedinice da bi one imale bilo kakav potencijal za privlačenje investitora, podsjeća naš sugovornik. I dodaje da tu jedino država može biti jamac investitorima da će u tom prostoru uložiti u komunalnu infrastrukturu ili u dobavne pravce:

"Lokalna samouprava to ne može ponuditi jer nema sredstava. I zbog toga je naš dojam da centralna vlast može praktički dirigirati time kako će izgledati ne samo kako će izgledati lokalna samouprava nego kako će izgledati i lokalni rast. Sve se dakle koncentrira na ulogu premijera i njegove odluku gdje investirati."

Što se dogodilo u Zagrebu?

Veći gradovi poput Zagreba, odnosno jedinice lokalne samouprave koje su financijski snažne, poput onih na sjeverozapadu Hrvatske, su iznimka od tog trenda, napominje Rimac. Kao jednu od zanimljivost prvog kruga lokalnih izbora, on je za DW analizirao upravo tijek kampanje u Zagrebu, gdje je, kako kaže, sadašnja vlast bila u opasnosti da izgubi izbore. Razlog tome je, kaže, činjenica da je njihov rad u proteklom mandatu bez većih fizički vidljivih promjena:

"Oni su se dobrih dvije godine primarno borili s velikim deficitom, odnosno dugovima koji su došli na naplatu. Sanirali su mostove koji su postojali, nisu nešto novo napravili već su spriječili da ti mostovi postanu opasni za korištenje. Potezi po pitanu prometne regulacije bili su kozmetičke naravi, ili se radilo o nekim drugim projektima koji sporo napreduju. Bilo je i opstrukcija od strane centralne vlasti, na primjer po pitanju urbanističkog plana Grada Zagreba ili postrojenja za zbrinjavanja otpada."

Mandat bez korupcijskih afera

Za pobjedu Tomaševića i Možemo (s partnerima) u prvom krugu izbora u Zagrebu bile su ključne dvije stvari, koje su išle na ruku aktualnoj gradskoj vlasti, smatra Rimac:

"Prvo, ta vlast je ovaj mandat prošla bez ijedne korupcijske afere tijekom mandata. U kampanji se doduše pokušalo otvoriti dvije afere koje su forsirali upravo protukandidati. Ispostavilo da se kod prvog slučaja radilo o aferi iskonstruiranoj od strane građevinskoj lobija. A druga je bila "afera hipodrom", gdje se pokušalo insinuirati da je gradonačelnik imao osobne materijalne koristi. Tu je očigledno bilo nekakvog nezakonitog curenja novca, ali ne sa znanjem ili namjerom gradske uprave."

I jedna i druga afera su, napominje Rimac, "pokazale da se gradska vlast u Zagrebu suočava s vrlo jakim lobijima koji su na granici zakona i koji pokušavaju upravljati političkim strukturama." A to je, kako zaključuje, imalo kontra-efekt i samo je pojačalo rejting gradske vlasti u očima glasača.