Neposredno prije nego što se američki predsjednik Donald Trump obratio naciji, ravnatelj Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi izrazio je "duboku zabrinutost" zbog američkih zračnih napada na iranska nuklearna postrojenja.

Grossi je izjavio da su udari na Fordo, Natanz i Isfahan predstavljali "opasnu eskalaciju" i "izravnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti".

Američki predsjednik Donald Trump u noćašnjem obraćanju još je zahvalio izraelskoj vojsci na, kako je rekao, "sjajnom poslu", a posebne pohvale uputio je američkim pilotima i vojnicima koji su sudjelovali u napadu na iranska nuklearna postrojenja.

"Želim zahvaliti izraelskoj vojsci na divnom poslu koji su obavili, a još važnije, želim čestitati velikim američkim domoljubima koji su večeras upravljali tim veličanstvenim strojevima, kao i cijeloj američkoj vojsci na operaciji kakvu svijet nije vidio već mnogo, mnogo desetljeća", rekao je Trump u obraćanju naciji u subotu navečer.

Dodao je da nijedna vojska na svijetu ne bi mogla izvesti ono što su SAD učinile te večeri, te pohvalio vrh američkog zapovjedništva.

"Također želim čestitati predsjedniku Združenog stožera, generalu Danu 'Razin' Caineu, spektakularnom zapovjedniku, i svim briljantnim vojnim umovima uključenima u ovaj napad."

Visoki dužnosnik Hutija, pobunjeničke skupine u Jemenu koju podržava Iran, poručio je da američki predsjednik Donald Trump mora snositi posljedice zbog zračnih napada SAD-a na iranska nuklearna postrojenja.

"Trump mora snositi posljedice", napisao je Hizam al-Assad, član političkog ureda Hutija, na platformi X u nedjelju rano ujutro.

U ranijoj izjavi oružanih snaga Hutija, koje djeluju pod njihovom kontrolom, navodi se da je skupina spremna ciljati američke ratne brodove u Crvenom moru "u slučaju da američki neprijatelj pokrene agresiju u potpori Izraelu".

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres poručio je da je "duboko uznemiren" zbog američkog napada na Iran u nedjelju ujutro te je pozvao na mir i upozorio na opasnost daljnje eskalacije u ionako nestabilnoj regiji.

"Duboko sam uznemiren zbog uporabe sile od strane Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana. Ovo je opasna eskalacija u regiji koja je već na rubu — i izravna prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti", napisao je Guterres na platformi X.

Upozorio je da postoji sve veći rizik da bi sukob mogao brzo izmaknuti kontroli, što bi moglo imati katastrofalne posljedice za civile, regiju i cijeli svijet.

Guterres je pozvao sve članice UN-a da postupaju u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i međunarodnim pravom te da hitno poduzmu korake za deeskalaciju sukoba.

"Ne postoji vojno rješenje. Jedini put naprijed je diplomacija", poručio je Guterres.

Tijekom kratkog obraćanja naciji u subotu navečer, američki predsjednik Donald Trump najavio je da će visoki dužnosnici američkog Ministarstva obrane održati konferenciju za medije u nedjelju ujutro u Pentagonu, gdje će govoriti o operaciji protiv iranskih nuklearnih postrojenja.

"General Caine i ministar obrane Pete Hegseth održat će sutra konferenciju za novinare u 8 ujutro (po američkom vremenu, op.a.) u Pentagonu", rekao je Trump na kraju svog troipolminutnog govora iz Bijele kuće, koji nije sadržavao konkretne detalje o samim napadima.

General Dan Caine, predsjednik Združenog stožera, istaknuo se kao jedan od ključnih savjetnika predsjedniku Trumpu tijekom eskalacije između Izraela i Irana, zajedno s ravnateljem CIA-e Johnom Ratcliffeom i posebnim američkim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom, kojem je Trump povjerio diplomatske napore u regiji.

Američki predsjednik Donald Trump u obraćanju javnosti još je uzjavio da su Sjedinjene Države i Izrael "djelovali kao tim" u operaciji protiv iranskih nuklearnih postrojenja, nazvavši to zajedničkim naporom za uklanjanje "strašne prijetnje za Izrael".

Trump je također podsjetio na iranskog vojnog zapovjednika Qasema Soleimanija, rekavši da je on odgovoran za smrt tisuća ljudi.

"Davno sam odlučio da to više neću dopustiti. I neće se nastaviti", poručio je.

Trumpovo obraćanje trajalo je oko četiri minute.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u nedjelju rano ujutro da će odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o napadu na iranska nuklearna postrojenja "promijeniti povijest".

>> Opširnije

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je danas navečer da su Sjedinjene Države izvele zračne napade na tri ključna iranska nuklearna postrojenja: Fordo, Isfahan i Natanz. Ta su postrojenja u samom središtu iranskih nuklearnih ambicija.

>> Opširnije

Američki predsjednik Donald Trump u svom obraćanju iz Bijele kuće, koje je zakazano za 20 sati po lokalnom vremenu (4 sata po hrvatskom vremenu), poručit će da Sjedinjene Države trenutačno ne planiraju dodatne udare unutar Irana, potvrdili su visoki dužnosnici Bijele kuće za američku mrežu NBC News.

Trump, prema tim izvorima, nada se da će napadi potaknuti Iran da se vrati pregovorima, te će u obraćanju pozvati iranske čelnike da postignu sporazum kojim bi se okončao rat.

Nakon američkih napada na iranska nuklearna postrojenja, ključno pitanje sada je kakav će biti odgovor Teherana, piše Mark Lowen, dopisnik BBC-ja iz Tel Aviva.

Riječ je o tektonskom trenutku u sukobu i u odnosima između Irana i Izraela, s potencijalno golemim posljedicama za američku sigurnost u regiji.

U regiji se trenutačno nalazi oko 40.000 američkih vojnika, koji su sada podignuti na najviši stupanj pripravnosti.

Samo dan prije napada, Huti iz Jemena, koje podržava Iran, zaprijetili su da će ponovno napadati američke brodove u Crvenom moru ako se SAD vojno uključe protiv Irana.

Strahuje se od iranskog odgovora na američke i izraelske ciljeve, uključujući moguće napade na vojne baze, brodove i infrastrukturu u regiji.

Sjedinjene Američke Države unaprijed su obavijestile Izrael o planiranim zračnim udarima na iranska nuklearna postrojenja, potvrdila su za CNN dva dužnosnika upoznata s tim pitanjem.

Nakon napada, američki predsjednik Donald Trump razgovarao je u subotu navečer po istočnoameričkom vremenu s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, potvrdila su i dva dužnosnika Bijele kuće.

Izraelske obrambene snage (IDF) objavile su rano jutros da se zbog sigurnosne procjene podiže stupanj pripravnosti diljem zemlje te se uvode strože mjere za civilno stanovništvo.

"Uz o dobrenje ministra obrane Israela Katza, a temeljem procjene situacije, odlučeno je da se od nedjelje u 03:45 (po lokalnom vremenu, op.a.) odmah primjenjuju nove uputeZapovjedništva za civilnu zaštitu)", stoji u službenoj izjavi IDF-a.

U skladu s tim, cijela zemlja prelazi iz režima "djelomične i ograničene aktivnosti" u režim "osnovne aktivnosti". To znači potpunu zabranu održavanja nastave, okupljanja i rada većine radnih mjesta, osim onih u ključnim, nužnim sektorima.

IDF poziva građane da prate službene kanale Zapovjedništva za civilnu zaštitu i strogo se pridržavaju objavljenih uputa.

Vodeći demokrati u odborima za obavještajne poslove u američkom Kongresu nisu bili unaprijed obaviješteni o napadima SAD-a na iranska nuklearna postrojenja, dok su njihovi republikanski kolege bili u kontaktu s Bijelom kućom, javlja CNN.

Demokrat Jim Himes, najviši član Odbora za obavještajne poslove Zastupničkog doma, nije bio informiran prije napada, iako je predsjednik odbora, republikanac Rick Crawford, bio u kontaktu s Bijelom kućom, potvrdio je izvor upoznat sa situacijom.

Slično je bilo i u Senatu - senator Mark Warner, vodeći demokrat u Odboru za obavještajne poslove Senata, također nije bio unaprijed obaviješten, dok je predsjednik odbora, republikanac Tom Cotton, bio informiran.

Obojica demokrata članovi su tzv. "Grupe osmorice", tijela koje u pravilu dobiva najosjetljivije obavještajne informacije prije većih vojnih akcija. U grupu ulaze čelnici Zastupničkog doma i Senata iz obje stranke te predsjednici i najviši članovi obavještajnih odbora u oba doma.

Prema izvorima CNN-a, republikanski članovi "Grupe osmorice", uključujući predsjednika Zastupničkog doma Mikea Johnsona i čelnika senatske većine Johna Thunea, bili su unaprijed informirani o napadima.

Američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu razgovarali su nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele zračne napade na iranska nuklearna postrojenja, potvrdili su izvori iz Bijele kuće.

Dužnosnici Bijele kuće uvjereni su da su američki napadi na iranska nuklearna postrojenja bili "vrlo učinkoviti", izjavio je za CNN analitičar za globalna pitanja Brett McGurk, koji je služio u vrhunskim sigurnosnim funkcijama pod predsjednicima Bushom, Obamom, Trumpom i Bidenom.

"Smatraju da je napad bio vrlo učinkovit", rekao je McGurk, navodeći da je razgovarao s jednim visokim dužnosnikom aktualne administracije.

Prema njegovim riječima, taj dužnosnik naglasio je da se američka strana jasno obraća i čelnicima u regiji i Iranu porukom da je ovo bio ograničen udar: "Ovo je vezano uz nuklearni program. Ne radi se o široj vojnoj kampanji. Još uvijek žele povratak na diplomatski put."

Američki predsjednik Donald Trump nada se da će napadi koje je naredio na tri iranska nuklearna postrojenja potaknuti Teheran na povratak za pregovarački stol te zasad ne planira daljnje američke vojne akcije unutar Irana, tvrde izvori upoznati sa situacijom, prenosi CNN.

Trump je, prema tim izvorima, posljednjih dana zaključio da je potrebno vojno djelovati kako bi se neutralizirala visoko utvrđena iranska nuklearna infrastruktura, a odluku je donio u trenutku kada je postalo jasno da su diplomatski napori u zastoju.

Iako i dalje polaže nade u mogući diplomatski nastavak, američke snage u regiji ostaju u stanju visoke pripravnosti zbog mogućeg iranskog odgovora.

Izraelska vojska (IDF) objavila je da se uvode pojačane sigurnosne mjere diljem zemlje nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele napade na ključna iranska nuklearna postrojenja.

Mjere uključuju zabranu održavanja nastave, javnih okupljanja i rada na radnim mjestima. Izrael je najavio da se te restrikcije uvode iz predostrožnosti, u kontekstu mogućeg odgovora Irana.

Bivši izraelski ministar obrane Yoav Gallant nazvao je američke napade na tri iranska nuklearna postrojenja "hrabrom odlukom" koja je donesena "za cijelo čovječanstvo".

>> Opširnije

Stanovnici iranskog grada Koma, koji se nalazi oko 140 kilometara južno od Teherana, čuli su više eksplozija izvan grada, objavila je iranska državna agencija FARS.

Nuklearno postrojenje Fordo smješteno je u planinskom području u blizini Koma. Prema istom izvoru, eksplozije su uslijedile nakon što je na tom području aktiviran sustav protuzračne obrane.

tižu prve reakcije američkih političara na iznenadnu objavu predsjednika Donalda Trumpa o vojnim udarima na Iran.

Republikanski senator iz Južne Karoline Lindsey Graham čestitao je Trumpu i poručio da je "donio pravu odluku", dodavši da "iranski režim to zaslužuje".

Slično se oglasio i republikanski senator Roger Wicker, koji je pohvalio napad kao "promišljen i ispravan" potez s ciljem eliminacije "egzistencijalne prijetnje" koju predstavlja Iran.

Ipak, nije sve prošlo bez kritika. Republikanski senator Thomas Massie iz Kentuckyja izjavio je da "ovo nije u skladu s Ustavom".

Demokratska zastupnica iz Kalifornije Sara Jacobs poručila je da su napadi "eskalacija koja prijeti uvući SAD u još jedan beskonačan i smrtonosan rat".

Američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio za sada nije izravno komentirao napade, ali je podijelio Trumpovu objavu s platforme Truth Social.

Iranski dužnosnici po prvi su put službeno potvrdili da je nuklearni objekt Fordo bio meta zračnog napada.

Glasnogovornik uprave za krizne situacije u pokrajini Kom, Morteza Heydari, izjavio je da je "dio područja nuklearnog postrojenja Fordo pogođen zračnim napadom", prenosi iranska novinska agencija Tasnim.

Izrael je bio "u potpunosti usklađen" sa Sjedinjenim Američkim Državama u vezi s napadima na iranska nuklearna postrojenja, izjavio je jedan izraelski dužnosnik za izraelski javni servis Kan, prenosi agencija Reuters.

Iranski nuklearni kompleks Fordo nalazi se otprilike 96 kilometara južno od Teherana, duboko ukopan u planinskom području pokraj Koma. Sastoji se od dvaju glavnih tunela u kojima su centrifuge za obogaćivanje urana te dodatne mreže manjih tunela.

Zbog svoje pozicije i ojačane konstrukcije, Fordo je godinama bio jedan od najzaštićenijih iranskih nuklearnih objekata. Izrael je u proteklim danima intenzivno lobirao kod Washingtona da poduzme vojnu akciju, jer jedino američka vojska ima tehničku sposobnost za ovakav napad.

Trump se večeras vratio u Washington izvan svog uobičajenog rasporeda, jer inače vikende provodi u Floridi ili New Jerseyju. Njegov dolazak u Bijelu kuću točno u 18:01 po lokalnom vremenu i odmah odlazak u kriznu sobu sugerirali su da se nešto sprema.

Axios, američkiportal poznat po pouzdanom izvještavanju o vanjskoj politici, izvijestio je da je Trump za večeras sazvao sastanak tima za nacionalnu sigurnost. 

Tijekom tjedna Trump je o eventualnom napadu na Iran izjavio: "Možda ću to učiniti, možda neću. Nitko ne zna što želim učiniti." Njegova izjava, zajedno s dvosmislenim dvotjednim ultimatumom Teheranu, sada se tumači kao namjerna taktika za zavaravanje.
Samo najbliži krug suradnika znao je za plan napada, što je, prema analitičarima, tipično za Trumpov način vođenja vanjske politike.

Ranije smo izvijestili o premještaju američkih nevidljivih bombardera B-2. Najmanje dvije odvojene skupine američkih strateških bombardera B-2 bile su na zapadnom kursu iznad Tihog oceana. Točan broj zrakoplova u svakom od ta dva leta nije potvrđen, ali postoje informacije da svaku skupinu čine najmanje tri bombardera. 

B-2 bombarderi  smatraju se jedinim raspoloživim nenuklearnim sredstvom za napad na duboko ukopani iranski postrojenje za obogaćivanje urana u Fordou - osim kopnene invazije.

BBC-jev vojni analitičar Chris Partridge navodi da bi u napadima najvjerojatnije mogla biti korištena Massive Ordnance Penetrator – bomba GBU-57, namijenjena probijanju dubokih i ojačanih podzemnih objekata. Radi se o bombi teškoj više od 2.400 kilograma, koja se ispušta s velike visine – obično 15 kilometara – kako bi dobila ogromnu kinetičku energiju potrebnu za prodor duboko pod zemlju.

Bombe koriste satelitsku navigaciju, a njihova oklopna konstrukcija i odgođeni detonatori omogućuju da eksploziv (preko 2.400 kilograma) eksplodira tek na ciljanoj dubini. U nekim slučajevima koristi se više bombi – prva stvara put, a sljedeće se usmjeravaju kroz isti otvor za potpunu destrukciju cilja.