RUSIJA je ovog mjeseca znatno pojačala raketne napade i napade bespilotnim letjelicama diljem Ukrajine kako bi slomila moral stanovništva, a istodobno je pojačala intenzitet kopnenih napada duž gotovo cijele bojišnice, upozoravaju ukrajinski dužnosnici i analitičari, piše CNN.

Neki ruski napadi bili su uspješni. Ukrajinske snage povukle su se iz dijelova Donjecke oblasti i sjevera, a izgubljena su i neka ruralna područja na jugu. No ukrajinska strategija oslanjanja na višeslojnu uporabu dronova pokazala se vrlo učinkovitom. Kijev nanosi teške gubitke napadačima uz minimalne vlastite žrtve. Kako rat ulazi u četvrto ljeto, dronovi postaju presudni u obrani.

>>Rusi spremaju veliku ofenzivu? Zelenski: 50.000 ruskih vojnika je već na granici

Ukrajina ubrzano razvija vlastitu industriju bespilotnih letjelica s ciljem uspostave obrambenih koridora na ključnim dijelovima bojišnice, takozvanog zida dronova. Riječ je o nizu sustava koji pokrivaju ranjive dijelove fronte i omogućuju brzo otkrivanje i uništavanje neprijateljskih ciljeva.

Istodobno Kremlj provodi dvostruku strategiju, razaranje ukrajinskih gradova iz zraka i sustavno potkopavanje obrane na terenu, zanemarujući pokušaje američkog predsjednika Donalda Trumpa da posreduje oko primirja.

Rusija u godinu dana višestruko povećala proizvodnju dronova i projektila

Rusija je u posljednjih godinu dana višestruko povećala proizvodnju dronova i projektila, što joj omogućuje istovremene masovne napade u kojima se koristi i po nekoliko stotina jeftinijih bespilotnih letjelica kako bi se preplavila ukrajinska protuzračna obrana i omogućili uspješni raketni udari.

Na kopnu ruske snage testiraju ukrajinsku obranu u više pravaca, od Zaporižje na jugu do Sumske oblasti na sjeveru, koristeći male grupe pješaštva, motocikle i osobna vozila. Napredovanje je sporo, ali postojano.

Prema Institutu za proučavanje rata (ISW) iz Washingtona, Rusi trenutno zauzimaju u prosjeku oko 14 četvornih kilometara dnevno. Tom bi dinamikom trebale gotovo četiri godine za potpuno osvajanje Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti, koje je Moskva protuzakonito anektirala.

Donjeck ostaje glavni cilj

Donjeck ostaje glavni cilj. Ruske snage nastoje zauzeti gradove Kostantinivku i Pokrovsk, a Ministarstvo obrane Rusije tvrdi da je zauzelo i jedno selo južno od Konstantinivke.

"Glavni ruski napori tijekom ljeta ponovno će biti usmjereni na ta dva ključna grada", rekao je Jack Watling, viši znanstveni suradnik u londonskom Institutu za obrambene studije RUSI. Institut za proučavanje rata procjenjuje da su ruske snage zauzele oko 65 četvornih kilometara teritorija, ali još uvijek nemaju sposobnost da istodobno provode intenzivne ofenzive na više pravaca. 

Dalje na istoku posljednjih dana došlo je i do pojačanih borbi oko Vovčanska u Harkivskoj oblasti. Na sjeveru su ruske postrojbe ušle nekoliko kilometara u Sumsku oblast. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da ondje Rusija gomila više od 50.000 vojnika i pokušava uspostaviti deset kilometara duboku "sigurnosnu zonu" unutar Ukrajine. No dodao je da za to nema potrebne kapacitete.

"Kombinirana neprijateljska skupina od čak 640.000 ljudi"

Kremlj je 21. svibnja naredio stvaranje tampon-zona u Sumskoj i Harkivskoj oblasti, nakon što su ukrajinske snage prošlog ljeta nakratko upale na ruski teritorij iz Sumija. Premda je regionalni centar Sumi teško osvojiv zbog šumovitog terena, ruski napadi onemogućuju preusmjeravanje ukrajinskih snaga prema Donbasu.

Na bojišnici dugoj tisuću kilometara, prema analitičarima, ukrajinska vojska mora stalno procjenjivati koji su dijelovi bojišta najugroženiji, gdje se treba povući i kamo preusmjeriti jedinice, i to u trenutku kad su mnoge brigade ozbiljno kadrovski oslabljene, više od tri godine od početka ruske invazije.

Glavni zapovjednik ukrajinske vojske Oleksandr Sirski izjavio je početkom mjeseca da Kijev trenutačno ima posla s "kombiniranom neprijateljskom skupinom od čak 640.000 ljudi", što je više nego na početku invazije.

Putin: Mjesečno se prijavljuje 60.000 dobrovoljaca

Omjer u ljudstvu i dalje je snažno na strani Rusije unatoč velikim gubicima. Putin tvrdi da se mjesečno prijavljuje 60.000 dobrovoljaca. Iako analitičari smatraju da je ta brojka pretjerana, izdašni bonusi za regrutaciju, koji daleko nadmašuju prosječne plaće, čine vojsku privlačnim izborom.

Zelenski je u siječnju izjavio da Ukrajina ima 880.000 vojnika, ali istaknuo da oni brane cijeli teritorij, dok su ruske snage koncentrirane na određenim pravcima. "Nakon što je promijenila zapovjednike i stvorila rezerve opreme, Rusija je sada spremna pojačati tempo i razmjere napada", kaže Watling. Prema njegovim riječima, ruski ciljevi u regrutaciji premašeni su u svakom mjesecu 2025.

Za svaki kilometar ukrajinskog teritorija koji Rusija osvoji, prema zapadnim procjenama, Moskva vjerojatno gubi oko 100 ljudi.

Dronovi kao ključ ukrajinske obrane

U Donbasu se ruski napredak temelji na taktici prekidanja ukrajinskih opskrbnih linija. Dronovima se uništavaju vozila s logistikom i do 30 kilometara od crte bojišta. Ukrajinska strategija zida dronova, kako je opisuje vojni analitičar Mick Ryan, uključuje kontinuirani obrambeni pojas uz bojišnicu, integriran s elektroničkim ratovanjem uz pomoć umjetne inteligencije.

Analitičar Konrad Muzyka navodi da Ukrajinci sve učinkovitije koordiniraju bespilotne letjelice i topništvo, čime zaustavljaju ruske napade, uključujući one uz uporabu motocikala i oklopnih vozila, primjerice u travnju, s minimalnim vlastitim gubicima.

Međutim, Rusija također modernizira svoju tehnologiju. Sve češće koristi kratkodometne optičke dronove koji se ne mogu ometati, dok su nove inačice dronova Shahed brže, lete na većim visinama i otpornije su na elektroničko ometanje.

>>Zastrašujuće novo oružje mijenja tijek rata u Ukrajini

Jedan takav zabilježen je na visini od 4900 metara. Zelenski je izjavio da Rusija planira proizvoditi 300 do 350 dronova Shahed dnevno i nije isključio mogućnost da ih u jednom danu lansira čak 1000.

"Uvodimo presretače dronova koji će ih obarati"

Zelenski je dodao da Ukrajina sada uvodi borbene zrakoplove F-16 i Mirage kako bi ojačala protuzračnu obranu. "Također uvodimo presretače dronova koji će ih obarati", rekao je. Bivši zapovjednik ukrajinske vojske Valerij Zalužni, sada veleposlanik u Londonu, naglasio je da Ukrajina mora voditi "tehnološki rat za opstanak" i time Rusiji učiniti troškove rata neizdrživima.

Zalužni je upozorio da Rusija na nekim područjima već tehnološki nadmašuje Ukrajinu. Posebno ističe zakašnjelu upotrebu naprednih optičkih dronova koji koriste kilometarske niti optičkih vlakana debljine milimetra.

"Imat ćemo jednak broj bespilotnih letjelica kao Rusi"

Zelenski je opovrgnuo tvrdnje da Ukrajina gubi rat dronovima: "Imat ćemo jednak broj bespilotnih letjelica kao i Rusi, 300 do 500 dnevno, vrlo smo blizu tome." Problem nije proizvodnja, već financiranje. 

Ukrajini bi, tvrdi, bilo potrebno 30 milijardi dolara da pokrene domaću proizvodnju oružja u punom kapacitetu. Watling upozorava da slijede mjeseci u kojima će sve ovisiti o učinkovitosti ukrajinske koordinacije bespilotnih letjelica i topništva, očuvanju ljudstva i kontinuiranoj zapadnoj pomoći. No ta pomoć nije zajamčena: SAD pod Trumpovim vodstvom šalje oprečne signale o daljnjoj potpori.

Prema ISW-u, Putin očajnički pokušava spriječiti nastavak zapadne vojne pomoći jer su dobro opremljene ukrajinske snage dosad uspješno nanosile ruskoj vojsci ogromne gubitke. U ovom ratu taktika, inovacija i prilagodljivost često su važniji od same vojne moći.