Odstupanje Trumpove administracije od dosadašnjih trgovinskih praksi ostavlja duboke tragove. Njemačkim proizvođačima automobila ne preostaje ništa drugo nego da čekaju i nadaju se da ipak neće biti baš tako loše, piše Deutsche Welle.
Od kada je Donald Trump ponovno postao predsjednik SAD-a, svijet je u neizvjesnosti. Sama objava njegovog plana o uvođenju drastičnih carina za brojne zemlje već je dovela do milijardskih gubitaka na burzama i ugrožavanja globalne trgovine. To posebno pogađa Njemačku, koja je orijentirana na izvoz, a naročito njezinu automobilsku industriju.
Iako studija banke Commerzbank pokazuje da Njemačka nije najveći izvoznik automobila na sjevernoameričko tržište - znatno više gotovih vozila u SAD izvoze Meksiko, Japan, Južna Koreja i Kanada – prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku Njemačka je 2024. izvezla oko 3,4 milijuna putničkih automobila, a najveći kupac bio je upravo SAD.
Zbog toga bi carine na automobile pogodile "najvažniji izvozni proizvod Njemačke", izjavio je predsjednik Ifo instituta Clemens Fuest, a prenijela novinska agencija Reuters. "To samo po sebi predstavlja veliko opterećenje za njemačko gospodarstvo."
Od "dana oslobođenja" (Liberation Day), kako Donald Trump naziva dan objavljivanja novih carina, primjećuje se neobičan trend: proizvodi se i isporučuje više automobila u SAD nego ranije. Za automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhöffera, direktora privatnog instituta Center Automotive Research u Bochumu, to je "izvoz unaprijed".
Proizvođači automobila žele povećati zalihe u svojim skladištima u SAD-u, rekao je on u razgovoru za DW. I pojasnio da žele uvesti što više vozila prije najavljenih visokih carina. Zbog toga dolazi do "kratkoročne anticiklične proizvodnje", kaže Dudenhöffer.
Slično mišljenje ima i Stefan Bratzel. Proizvođači automobila su "pokušali što više vozila prevesti u SAD prije nego što carine stupe na snagu". Direktor Centra za automobilski menadžment (CAM) rekao je za DW: "Na kraju će cijene morati rasti. U osnovi, potražnja u SAD-u će pasti - a samim tim i promet i profit."
No treba podsjetiti da se kancelar Friedrich Merz u svom prvom razgovoru složio s Trumpom da žele brzo riješiti trgovinske sporove. "Ne želim da idemo u otvoreni trgovinski rat", istakao je Merz.
Ono zbog čega političari i ekonomisti najviše strahuju jest nepredvidivost Trumpove politike. Ako se gleda optimistično, moglo bi se govoriti o "fleksibilnosti", kao što pokazuje neočekivani dogovor Washingtona i Pekinga. Ili kao što sugerira primjer Velike Britanije.
Između Washingtona i Londona je, prema izvještaju BBC-a, dogovorena preliminarna suglasnost o bilateralnim carinama na automobile. Tako će carinska stopa za maksimalno 100.000 britanskih automobila biti smanjena na deset posto. To otprilike odgovara broju automobila koje je Velika Britanija izvezla prošle godine. Za sve automobile koji premaše ovu kvotu bit će uvedena uvozna taksa od 27,5 posto.
Prilično komplicirano, ali Trump je također obećao da će se motori i dijelovi zrakoplova Rolls Roycea moći uvoziti iz Velike Britanije u SAD bez carina. Međutim, kako javlja BBC, to još nije sigurno jer nedostaje suglasnost Kongresa SAD-a. Američki predsjednik ne može samostalno zaključivati dugoročne trgovinske sporazume.
Trumpova gospodarska politika je promjenjiva: danas prijetnja carinama, sutra moratorij. Može li se tako uopće raditi? Ne, smatraju svi stručnjaci s kojima je DW razgovarao. "Fleksibilnost je ključna, posebno kod Trumpa", primjećuje Stefan Bratzel. Međutim, dodaje on, ona je "otrov za proizvođače i dobavljače koji moraju dugoročno investirati i organizirati lance opskrbe".
Dirk Dohse iz Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW) u Kielu vidi u neizvjesnosti veliki problem za europske proizvođače automobila. Oni se također bore s drugim izazovima. Općenito visoki troškovi proizvodnje i nedostatak "atraktivnih modela, posebno kod elektromobilnosti", znače i "gubitak konkurentnosti u odnosu na kinesku konkurenciju".
Kako bi pak dugoročno izbjegli visoke carine, neki njemački proizvođači automobila žele premjestiti proizvodnju u SAD. "Audi čak razmatra izgradnju tvornice tamo. Perspektivno bi mogla biti zanimljiva i zajednička tvornica Audi-Porsche u SAD-u", rekao je Dohse za DW.
No investicije u SAD-u sigurno nisu idealno rješenje za izbjegavanje carinskih problema, jer za proizvodnju automobila u Americi potrebni su uvozni dijelovi. To vrijedi i za američke tvrtke. Mnogi dijelovi "američkih" automobila potječu iz drugih zemalja.
"Trump nije baš razumio koncept i prednosti međunarodne podjele posla", vjeruje Stefan Bratzel. Posljedica: "Na kraju bi parola 'Amerika na prvom mjestu' mogla ozbiljno naštetiti blagostanju SAD-a."
Dirk Dohse ima dojam da "carine i njihove brojne posljedice nisu zaista dobro promišljene. Na to ukazuju i stalna kolebanja u Trumpovim najavama i naknadne korekcije već objavljenih carina".
S obzirom na poremećaje koje izaziva Trumpova gospodarska politika, njemački proizvođači automobila moraju pronaći odgovore. Ferdinand Dudenhöffer savjetuje prvo suzdržanost: "Sačekati! Za početak ne treba reagirati!" Budući da situacija nikada nije bila ovako neizvjesna, trebalo bi kod budućih investicija radije gledati prema Aziji, smatra ovaj automobilski stručnjak.
A Dirk Dohse kaže: "Poduzeća bi trebala proširiti svoju proizvodnju na više zemalja kako bi postala neovisnija o trgovinskim propisima pojedinih zemalja."
Stefan Bratzel pak ističe načelo "proizvodi tamo gdje prodaješ", a automobilski analitičar Frank Schwope predlaže: "Dugoročno bi se proizvođači automobila mogli više okrenuti perspektivnim tržištima u jugoistočnoj Aziji da bi smanjili ovisnost kako o Kini, tako i o SAD-u."