FOTO Cvjetanje mora na sjeveru Jadrana vidi se iz svemira. Znanstvenici kreću u izvid

VODE uz obalu središnjeg i sjevernog Jadrana posljednjih je tjedana zahvatilo veliko cvjetanje algi koje se vidi i iz svemira. Satelitske snimke cvjetanja na svojoj stranici na Facebooku objavio je Copernicus, program Europske unije za promatranje Zemlje koji pruža točne, pravodobne i lako dostupne informacije o okolišu.

U svojoj objavi Copernicus tumači da je razmnožavanje algi, koje je more obojilo u uočljivo zelenu boju, vjerojatno potaknuto višim temperaturama mora od prosječnih i nedavnim obilnim oborinama koje su povećale dotok riječnih voda u more.

"Cvjetanje algi vidljivo je na ovoj #CopernicusEU #Sentinel3 satelitskoj snimci snimljenoj 2. svibnja 2025. Živozelena područja na slici jasno se ističu u odnosu na tamnoplave dijelove mora koji nisu zahvaćeni."

Cvjetanje algi može smanjiti razinu kisika u vodi i poremetiti morski život, što predstavlja rizik za ribarstvo i turizam. Copernicusov Pomorski servis pruža dodatne podatke i analize kako bi pomogao donositeljima odluka u oblikovanju učinkovitih politika za suzbijanje posljedica cvjetanja algi", ističu iz tog projekta.

Copernicus prati klimatske promjene, zagađenje zraka i mora, stanje šuma, tlo, led i još mnogo toga pomoću satelita kao što su sateliti Sentinel te uz pomoć zemaljskih senzora. Podaci su besplatni i javno dostupni, a koriste ih znanstvenici, institucije, gospodarstvo i vlade.

Hrvatski znanstvenici iz Instituta Ruđer Bošković najavili su da će ovih dana izaći na teren kako bi prikupili uzorke i vidjeli što se točno događa te je li ugrožena samo talijanska strana obale ili i Hrvatska. Index će objaviti podrobnije podatke čim budu dostupni.

Cvjetanje mora postaje redovna pojava

Svake godine u proljetnim mjesecima sjeverni Jadran zahvaća fenomen poznat kao cvjetanje mora, odnosno masovno razmnožavanje algi u površinskom sloju mora. Taj prirodni proces posebno je izražen u travnju i svibnju kada se podudaraju idealni uvjeti za rast fitoplanktona: obilje hranjivih tvari, porast temperature mora i povoljni vremenski uvjeti, osobito obilne kiše.

Znanstvena istraživanja pokazuju da je sjeverni Jadran posebno osjetljivo područje zbog zatvorenog geografskog oblika i snažnog utjecaja kopnenih voda. Najveći doprinos tome daje rijeka Po, koja se u Jadransko more ulijeva s velikim količinama nitrata i fosfata, hranjivih tvari koje potječu iz poljoprivrede, kanalizacijskih ispusta i industrijskog onečišćenja. Te hranjive tvari dospijevaju u more u najvećim količinama upravo nakon obilnih kiša i otapanja snijega, što je uobičajeno u proljeće.

Istovremeno, more se zagrijava, a u uvjetima slabog vjetra i smirene površine dolazi do stvaranja toplog gornjeg sloja koji se ne miješa lako s hladnijim, dubljim slojevima. U tom toplom, stabilnom sloju zadržavaju se hranjive tvari i dolazi do eksplozije rasta algi.

Klimatske promjene potiču cvjetanje

Sve više istraživanja povezuje intenzitet i učestalost ovakvih cvjetanja s klimatskim promjenama koje donose ne samo više toplinskih valova i ranije zatopljenje mora, već i češće ekstremne oborine koje pojačavaju ispiranje tla i unošenje hranjivih tvari u more.

Pojava algalnog cvjetanja nije nova, ali ono danas postaje sve intenzivnije i dugotrajnije. S jedne strane, ono je dio prirodne dinamike morskih ekosustava, no s druge strane, kada prijeđe određenu granicu, može imati ozbiljne posljedice.

Odumiranje algi, manjak kisika i opasnost za ljude

Kada alge odumru, njihova razgradnja troši kisik iz mora, što može dovesti do pojave hipoksije – stanja s niskom koncentracijom kisika, pogubnog za mnoge morske organizme. U ekstremnim slučajevima dolazi do masovnog ugibanja riba, školjkaša i drugih životinja.

U sjevernom Jadranu već su zabilježeni slučajevi cvjetanja toksičnih algi koje mogu štetiti i ljudskom zdravlju, osobito ako kontaminiraju školjke ili uzrokuju iritacije kod kupača.

Gospodarske posljedice

Osim ekoloških posljedica, cvjetanje mora ima i gospodarski utjecaj – utječe na ribarsku industriju, marikulturu i turizam. Zamućena, zelenkasta voda može odvratiti turiste, a šteta u uzgajalištima školjki i ribogojilištima može biti velika.

Znanstvena zajednica smatra da je ključ za smanjenje ovih pojava dugoročno upravljanje izvorima onečišćenja – osobito poljoprivrednim otjecanjem iz riječnih slivova poput onoga rijeke Po – kao i praćenje klimatskih trendova. Programi poput europskog Copernicusa, koji prate cvjetanja mora putem satelita, sve su važniji u razumijevanju i ranom otkrivanju ovih događaja. Oni omogućuju pravovremeno upozoravanje i pripremu, ali i dugoročne analize koje pomažu u oblikovanju učinkovitih politika zaštite morskog okoliša.

Cvjetanje mora u sjevernom Jadranu indikator je ne samo ekoloških procesa već i šire povezanosti između klime, ljudske aktivnosti i stanja mora. Razumijevanje tog fenomena ključno je za očuvanje bioraznolikosti, održivo ribarstvo i turizam, ali i za dugoročnu zaštitu jednog od najvrjednijih europskih priobalnih ekosustava.