Hrvatska sutra bira lokalnu predstavničku i izvršnu vlast za iduće četiri godine, a s posebnim zanimanjem politička javnost iščekuje rezultate izbora u tri velika grada: Zagrebu, Rijeci i Splitu.
Uz imena njihovih gradonačelnika, s nestrpljenjem se iščekuju i sastavi vijeća i skupština tih gradova za koje se natječe 28 lista. Za 49 mjesta u zagrebačkoj Gradskoj skupštini konkurira 12 lista, a za gradska vijeća Rijeke i Splita s po 31 vijećnikom, sedam, odnosno devet lista.
Za gradonačelnika Zagreba sedam je kandidata, Rijeke i Splita po šest. Sa zanimanjem se čekaju i izborni rezultati iz Zadra, Pule, Varaždina, Dubrovnika, ali i Gospića, Sinja, Metkovića, Samobora. Nedjelja će pokazati i koje stranke vladaju hrvatskim županijama, tj. je li se, u odnosu na 2021., promijenio odnos snaga i u kojim županijama.
Pravo birati lokalnu vlast, za koju konkurira 31.082 kandidata, ima nešto više od 3,5 milijuna birača. Svoje će pravo moći iskoristiti na 6600 biračkih mjesta, od 7 do 19 sati, dokad će na snazi biti i dvodnevna izborna šutnja.
Glasovati mogu samo u mjestu prebivališta, a ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu. Lokalna vlast, koja se bira ukupno u 576 jedinica, u nekim je jedinicama izabrana i prije izborne nedjelje.
U sedam gradova i 112 općina poznata su imena gradonačelnika i načelnika jer su bili jedini kandidati. Poznati su i sastavi 35 općinskih vijeća za koje je, također, istaknuta samo po jedna lista. Općinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinom glasova, a da bi bili izabrani, moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasovali, odnosno 50 posto plus jedan glas.
Ne pođe li u nedjelju to za rukom ni jednom od kandidata, za dva će se tjedna, 1. lipnja, održati drugi izborni krug u koji ulaze dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Za načelnika, gradonačelnika i župana bit će izabran kandidat koji dobije veći broj glasova.
Uz općinske načelnike, gradonačelnike i župane, u nedjelju će se birati i njihovi zamjenici iz reda nacionalnih manjina (79), odnosno hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati u manjini, a takvih je 12.
Članovi vijeća i skupština biraju se razmjernim izbornim sustavom, na način da cijelo područje općine, grada ili županije čini jednu izbornu jedinicu. U diobi mjesta u vijećima, odnosno skupštinama, mogu sudjelovati liste koje dobiju najmanje pet posto važećih glasova birača.
Na nedjeljnim izborima lokalnu predstavničku vlast moći će birati i 297 birača državljana drugih država članica EU-a koji imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj.
Broj članova koji se biraju u vijeća i skupštine ovisi o broju stanovnika jedinice u kojoj se biraju: najmanje vijećnika, sedam, biraju općine do tisuću stanovnika, a najviše, 47, gradovi i županije s više od 300 tisuća.
Zbog brojnosti jedinica, kandidata i lista, lokalni su izbori tehnički za provedbu zahtjevniji od ostalih izbora. Potvrđuje to i podatak o broju glasačkih listića – sveukupno ih je tiskano gotovo 13 milijuna, što je čak tri i pol puta više u odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora, kada ih je tiskano 3,6 milijuna.
Listići će biti u različitim bojama: za župana i gradonačelnika Zagreba plave, za gradonačelnike i općinske načelnike bijele, za županijske skupštine svijetlosmeđe, a za općinska i gradska vijeća ružičaste boje.
Na izborima za zamjenike župana, gradonačelnika i načelnika iz reda manjina, ti su listići u istoj boji kakva je osnovna, primjerice za zamjenika župana su u plavoj, ali im je na poleđini crta u boji pripadajuće nacionalne manjine.
Kod izbora za vijeća i skupštine na glasačkom listiću zaokružuje se redni broj ispred naziva kandidacijske liste za koju se glasuje. Kod izbora općinskog načelnika, gradonačelnika i župana zaokružuje se redni broj ispred imena kandidata za kojeg se birač odlučio.
Građani koji nemaju važeću osobnu iskaznicu i nisu upisani u izvatke iz popisa birača dostavljene na biračka mjesta za lokalne izbore, moći će glasovati s potvrdom za glasovanje, tzv. plavom potvrdom. Potvrde će u nedjelju izdavati nadležna upravna tijela u županijama i Gradu Zagrebu, od 7 do 19 sati.
Kakvo su zanimanje građani pokazali za izbore, vidjet će se u nedjelju u podne i u 17 sati kada će Državno izborno povjerenstvo objaviti podatke o odazivu do 11:30 sati, odnosno do 16:30 sati. Prve izborne rezultate počet će objavljivati u 21 sat, a ažurirat će ih svakih 15 minuta.
Na ovogodišnjim lokalnim izborima svega je manje u odnosu na iste takve izbore prije četiri godine: birača, kandidata, ali i promatrača. Prije četiri godine izbore je pratilo oko 10.500 promatrača, a ove će to raditi njih tek nešto više od 6600.
Najviše ih se prijavilo za Splitsko-dalmatinsku županiju, 1125, najmanje za Međimursku i Koprivničko-križevačku, 34 odnosno 73.
Upola manje promatrača nego u Splitsko-dalmatinskoj županiji bit će u Vukovarsko-srijemskoj (575) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (554), dok će ih u Osječko-baranjskoj županiji biti angažirano 471, a u Gradu Zagrebu 420.
Sedam promatrača na izbornu će nedjelju pratiti rad Državnog izbornog povjerenstva (DIP), tri Romskog nacionalnog vijeća, dva Gongova i jedan HDZ-ov.
U odnosu na 2021. godinu, broj birača ove je godine manji za 147.000, a broj kandidata za 7700. Ove se godine na izborima za lokalnu predstavničku i izvršnu vlast kandidiralo nešto preko 31.000 kandidata, dok je broj birača neznatno premašio 3,5 milijuna.