Albanija, donedavno skriveni dragulj Europe, suočava se s eksplozivnim rastom turizma, koji bi mogao ozbiljno ugroziti održivost lokalnih zajednica i okoliša. Od 2015. broj turista u zemlji gotovo se utrostručio - s 3 milijuna tada na čak 10 milijuna u 2023., što predstavlja porast od 56% u odnosu na pretpandemijsku razinu. Albanska vlada očekuje da će taj broj do 2030. narasti na 30 milijuna godišnje, čime bi zemlja primala više turista nego što ih trenutno imaju Portugal ili Hrvatska, piše britanski Express.
Ovaj nagli porast turizma doveo je do ozbiljnih zabrinutosti. Uesli Didani s portala Saranda Web upozorava da neki turistički projekti niču bez odgovarajućeg urbanističkog plana, što uzrokuje devastaciju prirodnog okoliša, posebice u priobalju. U Sarandi su, primjerice, zabilježeni slučajevi bacanja građevinskog otpada izravno u more.
Pritisak se osjeća i na tržištu nekretnina: lokalno stanovništvo sve teže pronalazi pristupačne stanove jer su strane investicije i potražnja stranih turista pogurali cijene u nebesa. Situacija podsjeća na ono što se događa u popularnim destinacijama poput Mallorce.
Albanija se sve više pozicionira kao atraktivna turistička destinacija. Njezine pješčane plaže, prirodne ljepote poput Plavog oka, žičara Dajti Ekspres te arheološki park Butrint privlače sve veći broj putnika, uključujući slavne influencere na društvenim mrežama. Među investitorima našli su se i Jared Kushner i Ivanka Trump, koji su dobili zeleno svjetlo za izgradnju luksuznog hotela vrijednog 1.4 milijarde dolara na otoku Sazanu.
Prema Svjetskom turističkom vijeću, Albanija je trenutačno treće najbrže rastuće turističko tržište na svijetu, odmah iza Katara i Portorika.