Analitičar: Ako Iran ne pristane na uvjete, proći će kao Srbija 1999.

Napad Sjedinjenih Američkih Država na iranske vojne ciljeve postavlja pitanje mogućnosti eskalacije sukoba na Bliskom istoku, no Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”, smatra da nije izvjesno da će ovo prerasti u široki regionalni rat. Akrap objašnjava da postoje dvije mogućnosti.

Ograničeni odgovor Irana ili ozbiljniji sukob

Prva mogućnost, prema Akrapu, jest da Iran odgovori ograničenim udarom na određene ciljeve kako bi svojim građanima pokazao da su „pobijedili”, nakon čega bi mogao nastaviti pregovore i prihvatiti uvjete SAD-a i IAEA-e, povlačeći se iz vojnog nuklearnog programa. Međutim, postoji i druga opcija, koja bi mogla biti puno ozbiljnija – s obzirom na količinu američkih snaga na Bliskom istoku, ako Iran ne prihvati uvjete, mogao bi doći do sličnog scenarija kao u slučaju Srbije 1999. godine. 

Iran može odgovoriti napadima na Zapad

Na pitanje može li Zapad postati meta iranskog odgovora, Akrap u gostovanju na HRT-u odgovara potvrdno. „Sasvim sigurno zapadne države mogu biti meta iranskih napada”, ističe, dodajući da iranski ministar vanjskih poslova razmatra razne opcije. Posebno je naglasio iransku kontrolu nad posrednicima, kao što su hutisti u Jemenu, Hezbolah u Libanonu i Hamas u Gazi.

Američki napad daje šansu za diplomatski izlaz

Akrap smatra da su Sjedinjene Države svojom vojnom akcijom poslale jasnu poruku, ali su također otvorile vrata diplomatskom izlazu. „Amerikanci su im dali šansu da se časno izvuku iz toga. Zbog toga nije došlo do zračenja”, kazao je, objašnjavajući da to predstavlja poruku SAD-a: „Možemo se o svemu dogovoriti, ali morate se odreći vojnog nuklearnog programa.”

Hormuški tjesnac i geopolitičke reakcije

Jedan od mogućih odgovora Irana na napad SAD-a mogao bi biti zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne točke za globalne energetske tokove. Iako Akrap smatra da ta opcija postoji, on također ističe da bi posljedice bile ograničene jer Saudijska Arabija i UAE imaju alternativne naftovode. Također je pozdravio poziv američkog državnog tajnika Marca Rubija Kini da odvrati Iran od zatvaranja tjesnaca.

Rusija i Turska u geopolitičkoj igri

Akrap također komentira geopolitičke odnose, posebice u kontekstu Rusije i Turske. Iako je Iran istaknuo strateško savezništvo s Moskvom, Akrap ističe da Rusija nije u poziciji pomoći Iranu vojno zbog svojih vlastitih problema s opskrbom oružjem. Veće pitanje, prema Akrapu, je kako će se Turska postaviti, jer bi Turska mogla imati ključnu ulogu u daljnjoj eskalaciji.