Europska unija mogla bi postati svjetski predvodnik u ograničavanju društvenih mreža djeci.
Prijedlog, koji predvodi Grčka i već ima podršku digitalnih predvodnika Francuske i Španjolske, predviđa da EU postavi nova pravila za masovno ograničavanje korištenja društvenih mreža za djecu. Do njega je došlo zbog aktualne javne zabrinutosti o utjecaju prekomjernog vremena provedenog na internetu.
Ipak, EU nije prva koja uvodi ovakve mjere: Australija je već odlučila postaviti minimalnu dob od 16 godina za otvaranje računa na određenim društvenim mrežama, a odluka će stupiti na snagu od kraja ove godine.
Prema dokumentu do kojeg je došao Politico, zemlje žele da Bruxelles ide korak dalje uspostavljanjem dobne granice digitalne punoljetnosti na razini EU, ispod koje bi maloljetnici trebali imati roditeljski pristanak za prijavu na društvene mreže - što znači da djeca ne bi mogla automatski pristupiti nijednoj od najpopularnijih aplikacija poput TikToka, Instagrama i Snapchata.
O prijedlogu će raspravljati ministri za digitalna pitanja EU na sastanku početkom lipnja. Dolazi u vrijeme kada se Danska priprema preuzeti rotirajuće predsjedništvo Vijeća EU-a na šestomjesečno razdoblje, tijekom kojeg je Kopenhagen već obećao da će aktivno djelovati u Bruxellesu.
"Zaštita naše djece na internetu bit će ključni prioritet predstojećeg danskog predsjedavanja Unijom", izjavila je danska ministrica za digitalna pitanja Caroline Stage Olsen. Danska premijerka Mette Frederiksen također je ranije izjavila da podržava zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.
To je znak da europske prijestolnice nisu zadovoljne tempom kojim briselski regulatori poduzimaju mjere te udružuju snage u novom pokušaju da spriječe izlaganje djece prekomjernom vremenu pred ekranom. Zaštita maloljetnika od šteta i rizika na internetu "zahtijeva kolektivno djelovanje na europskoj razini", stoji u prijedlogu.
Potez slijedi napore francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. "Moramo ponovno preuzeti kontrolu nad životima naše djece i tinejdžera, u Europi, i nametnuti digitalnu punoljetnost s 15 godina, ne prije", rekao je u travnju 2024., i tako zapravo izumio izraz "digitalna punoljetnost".
Europska komisija već radi na nekim mjerama usmjerenim na postojeće propise poput Zakona o digitalnim uslugama, koji definira pravila za internetske platforme.
No prijedlog predviđa da EU ide mnogo dalje - s obveznom, ugrađenom provjerom dobi i roditeljskom kontrolom na uređajima, kao i "europskim normama". To uključuje značajke poput automatske reprodukcije, personalizacije reklama i pop-upova, koje su osmišljene da povećaju privlačnost aplikacija i zadrže korisnike dulje na mreži.
Dokument predlaže da se provjera dobi radi na razini uređaja, čemu će se tvrtke poput Applea i Googlea vjerojatno protiviti. Platforme, predvođene Metom, lobiraju za rješenja na razini uređaja ili trgovina aplikacija.
Francuska je već 2023. godine donijela mjere za blokiranje pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 15 godina, iako one još nisu u potpunosti provedene. Macronova mlađa ministrica za digitalna pitanja Clara Chappaz posljednjih mjeseci vodi kampanju kako bi pridobila druge zemlje za djelovanje na razini EU-a.
Grci, koji su predvodili prijedlog, vodili su sličnu kampanju, iako je njihov stav da potpuna zabrana ne funkcionira, rekao je premijer Kyriakos Mitsotakis. Umjesto toga, žele se usredotočiti na provjeru dobi i zahtjev da platforme osmisle svoje usluge imajući na umu maloljetnike, izbjegavajući značajke koje stvaraju ovisnost. Kao rezultat, mnogi prijedlozi u dokumentu ostaju prilično općeniti.