Zagrebački zoološki vrt ovog petka slavi okruglih 100 godina postojanja, povodom čega se ovih dana održavaju brojne radionice i izložbe, a čak je u njihovu čast izdana specijalna poštanska marka.
Dok se mlađe generacije iz djetinjstva prisjećaju leoparda i slonova koji su čak i donedavno bili dijelom ovog zoološkog vrta, nešto stariji vjerojatno znaju da su nekoć na Maksimiru živjeli čak i polarni medvjedi i nosorozi. Prve životinje zagrebačkog vrta, rijetki će znati, još su davne 1925. bile tri lisice i tri sove, a ubrzo su za njima došli i majmuni, lavovi, pingvini...
Moderni zagrebački zoološki vrt danas je dom 370 vrsta životinja, a vodstvo se posljednjih godina okrenulo ozbiljnim radovima i preinakama kako bi svi oni imali bolje uvjete. Kako život izgleda ovih dana, dok traju pripreme za veliki stoti, provjerili smo iz prve ruke. Susreli smo se s timariteljem lavova Mirkom Samardžijom koji nas je proveo po zoološkom vrtu.
"Ovo je ništa, vikendom bude i po 5, 6 tisuća ljudi dnevno", provodi nas Mirko po parku, dok se čudimo koliko je ljudi već do podneva tijekom radnog dana.
Zoološki vrt doista se promijenio u zadnjih nekoliko godina. Nakon što su lavovi prvi prije 10 godina dobili potpuno novu nastambu, posljednjih godina uslijedilo je isto i za vjeverice, dabrove, ptice i ostale. Dvojac europskih smeđih medvjeda iz Slovačke, sestra Kvetina i brat Albert, prije tri godine također su stigli u potpuno novi prostor kojeg timaritelji stalno nadopunjuju novim igračkama i alatima.
Sve je do, priča timaritelj, europskih standarda kojih se pridržavaju, a prema kojima se točno zna koliko prostora koja životinja traži.
"Ovdje je sigurnosni sustav pomoću kojeg otvaramo i zatvaramo nastambe, to je neka naša barijera. Iako, ja uvijek kažem, najveću sigurnost mi daju moje oči", objašnjava nam logiku rada s ovakvim zvijerima Mirko u prostoriji u kojoj pripremaju hranu za lavove i medvjede. Znači li to da on njima ne vjeruje u potpunosti, pitamo ga.
"Ne. Ja njima vjerujem svih 100 posto, ali sam u razmišljanju uvijek dva koraka ispred njih, kako bih mogao znati koje su njihove namjere i što će iduće učiniti", kontrira nam Mirko.
"Ovdje gdje ja trenutno stojim možete osjetiti vibracije kada lavovi riču. To dovoljno govori o kolikoj se snazi radi. Kad to naprave, ja osjetim kako mi srce krene ubrzano kucati i naježim se", objašnjava nam.
@index.hr Zoološki vrt u Zagrebu ovog petka slavi 100 godina, a mi smo prošetali s timariteljem lavova kojeg životinje već prepoznaju po glasu 🦁🤩 #indexhr #hrvatska #fyp #viral_video #viralvideos #zagreb #zoo #zoozagreb #zoozagreb100godina #lavovi #životinje #medvjedi #zooloskivrt ♬ original sound - Index.hr
Timaritelji koji svakodnevno rade s ovim životinjama itekako su svjesni koliko je čovjek zapravo bespomoćan pokraj njih.
"A posjetitelji... Pola njih shvaća koliko su oni snažni, ali pola njih misli da su oni nekakve kućne životinje, što nije tako. I mi koji radimo s njima se ne možemo s njima valjati po podu i hrvati. Njihova igra za nas ljude može biti pogubna", objašnjava.
Ipak, Mirko i ostali timaritelji u zoološkom vrtu zaista su povezani sa životinjama s kojima rade. Mirko nam je to u nekoliko navrata demonstrirao, kada smo stajali ispred nastambe za lavove, dvije lavice koje su bezbrižno odmarale ispod drveta odmah su Mirka prepoznale po glasu dok je razgovarao s nama, a najveća "fora" bila je kad je dozivao medvjede.
"Sad ćemo vidjeti hoće li izaći van na moj poziv", kazao nam je, a to se stvarno i dogodilo. Bilo je dovoljno da ih jednom dozove po imenima i medvjedi su izašli iz brloga i stali ispred ograde gdje im je Mirko mogao iz ruke dati poslasticu, što je oduševilo i nas i ostale posjetitelje koji su stajali pokraj.
"Moram priznati da mi je najdraža uspomena bila kada je lavica donijela na svijet dva mala lavića i donijela ih meni. To je osjećaj koji se uopće ne može opisati", priča nam Mirko.
Puno je tu stvari na koje timaritelji, nutricionisti i ostali moraju paziti kod tih životinja. Primjerice, četvero starijih merkata morali su odvojiti od mlađeg ostatka grupe kako ne bi došlo do sukoba, a mužjaka divlje europske mačke preselili su u poseban prostor kako ne bi "dohvatio" četvero malih mačića koji su nedavno okoćeni.
U razgovoru s Mirkom došli smo do možda i najvažnijeg pitanja, teme oko koje se lome koplja kada su u pitanju zoološki vrtovi.
"Što se tiče uvjeta u kojima se drže te životinje, oni su već sada po svim europskim standardima, tako da ja stvarno vjerujem da životinje jako dobro žive", komentira Mirko. "Primjerice, sada bi netko rekao da se ove naše zebre muče na suncu, a zapravo se samo sunčaju. Mučenje bi bilo kada bi one bile na jako malom prostoru i kada ne bi imale hlada, vode i hrane."
Pa nastavlja dalje.
"Ljudi moraju znati da te životinje nisu oduzete iz prirode i nastanjene u zoološki vrt u neke manje prostore. To su životinje koje su ili rođene u našem zoološkom vrtu ili nekom drugom", dodaje timaritelj Mirko.
S onim životinjama koje im iz prirode dolaze u Oporavilište, poput pitona koji je nedavno s prehladom pronađen u Dubravi, a koji se i dalje kod njih oporavlja, ne stvaraju nikakav odnos.
"Takve životinje se ne smiju navikavati na ljude jer bi inače čovjeka mogli početi povezivati s hranom. To može biti opasno nakon ponovnog puštanja u prirodu", pojašnjava timaritelj Mirko.
Inače, Mirko je već 13 godina timaritelj u zagrebačkom zoološkom vrtu. Započeo je s malim životinjama, a postupno je napredovao do divljih zvijeri s kojima danas radi.
To je možda i "najpoželjnija" pozicija u zagrebačkom zoološkom vrtu, a koliko su važni svjedoči i ravnatelj zoološkog vrta Ivan Cizelj.
"Oni su prije stotinu godina čistili nastambe te hranili i pojili životinje. Danas je raspon njihovih zadataka daleko širi te nosi i veću odgovornost", objašnjava Cizelj, dodajući kako se itekako radi o cjeloživotnom učenju. "Uče o novim životinjskim vrstama koje dolaze u Zagreb, ali unaprjeđuju i svoje znanje o vrstama o kojima se već brinu."
"Probali su brojni, ali ne mogu to raditi svi. Moraš jednostavno imati taj osjećaj za njih i način na koji funkcioniraju", objašnjava nam Mirko. On zasad nikada nije imao problema s njima, niti je ikada bio u opasnosti, ali kaže da je to zato što on prema njima nikada nije osjećao strah.
No zato je, priča nam Mirko, bilo tužnih situacija. Jedna od njih bio je gubitak 18-godišnjeg lava Lea koji je bolovao od karcinoma čeljusti, a kojeg su morali uspavati prošlog rujna jer mu se stanje naglo pogoršalo.
"Jako mi je bilo teško", prisjeća se Mirko koji je posebno brinuo o Leu, a pred kraj mu je terapije davao čak i na ruke. Iza Lea ostale su 20-godišnje sestre Ayana i Nyota, također već vremešne lavice, pa u Zoološkom rade na tome da dovedu mlade lavove.
Mirkova osobna želja je, priznaje nam, da u zagrebački ZOO ponovno dođu i tigrovi. U prostoru s lavovima Mirko nam je pokazao i maketu "afričkog dijela" Zoološkog vrta za kojeg se svi nadaju da će postati stvarnost za koju godinu. U njemu bi zajedno bile smještene životinje koje mogu biti u suživotu, poput žirafa i zebri.
"Ovom prilikom bih pozvao sve naše posjetitelje da nas posjete i da s nama poslave ovaj rođendan kako to i doliči jednom zoološkom vrtu", poziva Mirko, a što se sve očekuje za rođendanski vikend, najavljuje i ravnatelj Cizelj.
"Građani će rad naših timaritelja detaljnije moći upoznati tijekom vikenda kada slavimo 100. godišnjicu osnutka Zoološkog vrta. Prigodnim edukativnim programom želimo razotkriti neke naše tajne! Poseban naglasak stavljamo na rad timaritelja, veterinara i zoologa te njihove uloge u našim suvremenim zadaćama: istraživanju i očuvanju životinjskih vrsta te edukaciji građana", poziva ravnatelj.