SOJINO, bademovo, zobeno, kokosovo, rižino... Danas je "biljno mlijeko" sveprisutno – police trgovina prepune su alternativa kravljem mlijeku, a mnogi ih biraju kao "zdraviju opciju". Ali, jesu li doista bolji izbor ili samo zvuče bolje?
Biljna mlijeka (tehnički, biljni napitci) nastaju namakanjem i cijeđenjem biljnih sirovina – poput zobi, badema, kokosa, soje, riže ili lješnjaka. Dobivena tekućina često se dodatno filtrira, obogaćuje kalcijem i vitaminima, te ponekad zaslađuje ili aromatizira.
No važno je znati da se nutritivni sastav jako razlikuje među vrstama – i među proizvođačima.
Da i ne. Biljna mlijeka mogu biti dobra alternativa za one koji imaju intoleranciju na laktozu, izbjegavaju životinjske proizvode ili paze na unos zasićenih masnoća. Međutim, to ne znači da su automatski zdravija. Mnoge verzije sadrže:
Neki napici su gotovo samo voda i aroma, s vrlo malo nutritivne vrijednosti – ali s visokom cijenom.
Niska kalorijska vrijednost često se ističe kao prednost – i to može biti istina, ako birate nezaslađene verzije. No kod zaslađenih i aromatiziranih opcija, kalorijska vrijednost može biti gotovo jednaka punomasnom mlijeku – uz to što sadrže manje proteina i prirodnih masti.
Ako birate biljni napitak, ne gledajte samo prednju etiketu. Provjerite:
Kad kupujete "okus badema", a napitak sadrži 1% badema i dodani šećer. Također, kad mislite da pijete bogat izvor proteina, a zapravo gotovo da nema proteina, te kad se proizvod promovira kao „superfood“, a zapravo je nutritivno siromašan.
Biljna mlijeka mogu biti odličan izbor – ali nisu sva ista. Nisu nužno zdravija, već ovise o sastavu, a industrija ih često koristi kao "zdravije" opcije koje se skuplje prodaju.
Kao i uvijek: čitajte deklaracije, birajte nezaslađene opcije, i ne vjerujte svemu što piše na prednjoj strani pakiranja.